Nevladine organizacije u Srbiji, koje su izložene sve češćim napadima u prorežimskim medijima, ali i napadima na fizički integritet i ugled njihovih aktivista/kinja, usvojile se zajednički dokument s ciljem obrane prostora za djelovanje civilnog društva koji sadrži i zahtjeve vladi, EU i međunarodnim organizacijama, javlja euractiv.rs.
Sektor NVO upozorava i da vlada Srbije nije usvojila strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, kao i da se proces pristupanja EU ne koristi za stvarne reforme. Zato su predstavnici/ce 20 nevladinih organizacija potpisali 10. travnja u Beogradu Platformu Tri slobode za očuvanje prostora za civilno društvo u Srbiji u cilju zaštite i unaprjeđenja slobode udruživanja, okupljanja i informiranja.
Platforma je potpisana u okviru Međunarodne nedelje civilnog društva u Beogradu u organizaciji Građanskih inicijativa i globalne alijanse organizacija civilnog društva CIVICUS.
Manifestacija je okupila oko tisuću lidera/kinja civilnog društva, aktivista/kinja i građana/ki iz različitih sektora i regija svijeta koji su zainteresirani za iznalaženje zajedničkih rješenja za globalne izazove. Potpisnice Platforme navele su da će djelovati kao zajednički front OCD za zaštitu ugroženih sloboda i stvaranje uvjeta za nesmetano sudjelovanje građana/ki u javnim poslovima kroz razvoj civilnog društva.
Sektor NVO u Srbiji pozvao se i na ocjenu Europske komisije da u regiji Zapadnog Balkana postoje elementi zarobljene države, odnosno stanje u kojem vlast zloupotrebljava javne resurse u privatne svrhe. I međunarodne institucije i organizacije ukazuju na zabrinjavajući trend sužavanja prostora za civilno društvo u Srbiji.
Opći cilj Platforme, prema riječima izvršne direktorice Građanskih inicijativa Maje Stojanović, jest doprinos demokratizaciji društva, izgradnji pravne države i aktivnom sudjelovanju građana/ki u kreiranju i provođenju reformi kroz zaštitu i punu primjenu tri slobode – udruživanja, okupljanja i informiranja.
Od vlade i parlamenta se zahtjeva da osiguraju punu primjenu prava na slobodu mirnog okupljanja građana/ki, uključujući zaustavljanje kampanje vlasti protiv organizatora/ica i sudionika/ica različitih protesta i objektivno razmatranje zahtjeva s prosvjeda, zatim hitno poduzimanje mjera za osiguravanje međunarodnih standarda zaštite slobode medija i prava na slobodu informiranja.
Traži se i javna i nedvosmislena osuda progona, medijskih hajki i verbalnih i fizičkih napada na aktiviste/kinje i novinare/ke, uključivanje građana/ki u proces donošenja propisa, objektivno razmatranje stavova civilnog društva i stručne javnosti u vezi s promjenom Ustava, reformom pravosuđa, položajem nezavisnih institucija, medijskim propisima.
Od Bruxellesa se traži da efikasnije prati reforme u području vladavine prava u zemljama na putu ka EU, uspostavi nadzorni mehanizam za praćenje primjene Smjernica za podršku EU civilnom društvu i da do kraja 2019. poduzme dodatne konkretne korake u cilju sprječavanja sužavanja prostora za rad civilnog društva u Srbiji.
