U srijedu, 5. lipnja u organizaciji hrvatskog ogranka Svjetskog saveza mladih (World Youth Alliance Hrvatska) na zagrebačkom Filozofskom fakultetu održao se okrugli stol “Raspad ili evolucija braka”. Okruglim stolom je moderirao koordinator World Youth Alliance Hrvatska Hrvoje Vargić. World Youth Alliance je međunarodna organizacija mladih osnovana 1999. godine u New Yorku, čiji stavovi odražavaju moralna učenja Rimokatoličke crkve, no službeno oni se ne definiraju kao religiozna organizacija.
Na okrugom stolu su prisustvovale dr.sc. Vida Vukoja sa Staroslavenskog instituta, prof. dr.sc. Branka Galić s Odsjeka za sociologiju te prof.dr.sc. Željka Kamenov s Odsjeka za psihologiju, obje s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Iako je bila prethodno najavljena, na okrugli stol ipak nije došla prof.dr.sc. Aleksandra Korać-Graovac s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Jedina konzervativna predstavnica bila je dr.sc. Vida Vukoja sa Staroslavenskog instituta. Vukoja je pokušala iznositi postavke “naravnog zakona” u kojeg ona vjeruje. Premda za sebe tvrdi da je znanstvenica, temi braka pristupa na teološko-filozofski način. Ne zanimaju je konkretni, činjenični brakovi i životi, već kako ona kaže prototipski brak, a to je po njoj/”naravnom zakonu” – najbolji mogući brak. Taj prototipski brak ne uključuje neplodne heteroseksualne brakove, heteroseksualne brakove koji su odlučili ne imati djecu, izvanbračnu heteroseksualnu zajednicu s ili bez djece. Brak gleda kao ahistorijsku, nepromjenjivu strukturu koja se potvrđuje kroz koitus u cilju prokreacije.
“Društvo ima jedino korist od braka između muškarca i žene, budući da se samo u njemu rađaju djeca” smatra Vukoja. Sljedno tome, ona smatra da homoseksualne zajednice nisu ništa drugo nego prijateljstva, budući da njihov koitus ne rezultira prokreacijom i kao takve nemaju vrijednost za društvo. Na trenutak se negativno osvrnula i na teme poput: medicinski potpomognute oplodnje, abortusa, povećanog broja razvoda braka. Vukoja tvrdi da roditelj može biti samo osoba koja je biološki povezana sa svojom djecom, odnosno da nebiološki homoseksualni (ili heteroseksualni) roditelj zapravo nije roditelj. Jedan student koji se predstavio kao gej, direktno ju je pitao kako bi to njegov homo-brak ugrozio njezin hetero-brak. Nakon što je pokušala izbjeći odgovor, mladić je inzistirao na pitanju, dok nije na koncu rekla da njegov homo-brak ne bi utjecao na njezin “konjugalni” brak. Na taj odgovor je dobila gromoglasan pljesak u publici.
{slika}
Sociologinja, prof. Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svom je izlaganju iznijela da je brak muškarca i žene u obliku kojeg mi poznajemo, moderna institucija koja potječe iz vremena nakon Francuske revolucije. Od tada država započinje putem registracije u službenim knjigama davati legitimitet zajedničkom životu muškarca i žene. Istaknula je da znanstvena polja prava i sociologije imaju različite definicije braka. Dok je u pravu brak još uvijek definiran kao zajednica žene i muškarca, na drugoj strani je navela poznatog sociologa Anthony Giddensa i njegovu definiciju braka kao zajednice dviju osoba. Izrazila je žaljenje što pravo još uvijek kaska za sociologijom. Osvrnuvši se na mogući referendum o braku izjavila je da “ukoliko u Ustav uđe definicija braka kao zajednice žene i muškarca, time će Ustav biti derogiran budući da je njegova temeljna ideja i vrijednost da su svi ljudi pred zakonom jednaki”.
Druga profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, psihologinja dr.sc. Kamenov je iznijela rezultate različitih znanstvenih istraživanja na istospolnim i raznospolnim parovima te njihovoj djeci. Predmeti istraživanja su bili utvrđivanje njihovih razlika po nekim temeljnim pitanjima poput povezanosti djece s roditeljima, rodni identitet, seksualne preferencije, socijalno poželjno ponašanje djece, itd. Zaključak tih istraživanja je da nema razlika između djece iz istospolnih i raznospolnih parova, ili da djeca i roditelji imaju bolji odnos u obiteljima gdje su roditelji lezbijski par, nego heteroseksualni par.
Poteglo se i pitanje nestabilnosti homoseksualnih parova, pri čemu je moderator iznio podatke o visokom postotku razvoda istospolnih parova. Kamenov je to objasnila socijalnim pritiskom, odnosno faktorima nepodržavajuće okoline koji jako utječu na destabilizaciju takvih parova. Također se osvrnula na Regnerusovu studiju, na koju se u svojim javnim nastupima često referirala aktivistica inicijative “U ime obitelji” Željka Markić. Američka sociološka asocijacija sudski je tražila i dobila osporenje rezultata tog istraživanja, te se zaključilo da znanstvene spoznaje o djeci u homoseksualnim parovima vrijede do tog istraživanja. Jedna od mnogobrojnih zamjerki jest to da studija nije ispitivala djecu koja su odrasla u istospolnim zajednicama, već djecu koja su znala da su im roditelji barem jednom, bez obzira koliko dugo trajale, imali romantičnu vezu (romantic relationship) s osobom istog spola do njihove 18 godine života.
Sve u svemu, ono što ostaje nakon ovog okruglog stola jest dojam o dobro organiziranim i umreženim konzervativnim organizacijama civilnog društva, koje promoviraju svjetonazor blizak nauku Katoličke crkve o ljudskoj seksualnosti, reprodukciji, obitelji i ljubavi. Svakako trebamo promišljati o njihovoj snazi i utjecaju na hrvatsko društvo, kao i njihovom cilju prema kojem samouvjereno marširaju u ovom trenutku.
