Tisuće Španjolaca izišle su na ulice jer ne žele raditi dulje. Slijedeći primjere drugih europskih zemalja, španjolski premijer Zapatero predložio je zakon kojim se radni vijek u toj zemlji produljuje sa 65 na 67 godina.
Usporeno zbog krize
Takav zakon uskoro bi mogla donijeti i Grčka jer čelnici EU uvjetuju pomoć toj zemlji provođenjem korjenitih reformi, među ostalima i produljenjem radnog vijeka za Grke.
Hrvatska bi se brzo mogla suočiti s istom dilemom. Da nije bilo globalne krize i krize vlasti, Hrvatska bi vjerojatno već donijela zakon kojim se izjednačava radna dob žena i muškaraca. Ustavni sud zatražio je od Vlade da to učini do kraja 2018., s time što je, slijedeći iskustva drugih država, sugerirao da bi bilo najbolje da se to učini postupno, u desetogodišnjem razdoblju. Dvije godine za postupno povećanje radnog vijeka već su izgubljene, pa će taj prijelaz biti oštriji.
Donese li Vlada ove godine zakon, idućih osam godina radni vijek žena povećavao bi se za približno 8 mjeseci godišnje. Godine 2011. u punu bi mirovinu žene odlazile sa 60 godina i 8 mjeseci života, u 2012. sa 61 godinom i 4 mjeseca i tako svake godine za 8 mjeseci više kako bi se postiglo da 2018. žene odlaze u punu mirovinu sa 65 godina života kao i muškarci.
Druga je mogućnost da se prijelaz postigne odjednom i da se donese zakon da od 2018. žene odlaze u starosnu mirovinu sa 65 godina, što bi značilo da će sve žene rođene poslije 1953. raditi dulje nego sada. Ujednačavanje radne dobi za žene i muškarce najavljeno je već u strategiji razvitka nazvanoj “Hrvatska u 21. stoljeću”, koja je donesena 2003., no nijedna dosadašnja vlada nije otišla dalje od namjere.
Sindikati protiv
Ovih su dana iz Ministarstva gospodarstva istakli da treba očekivati postupno ujednačavanje radnog vijeka žena i muškaraca, no na konkretno pitanje kada bi se to moglo dogoditi nismo dobili odgovor. U Češkoj se, primjerice, povećanje radnog vijeka provodi tako što se za muškarce godine života povećaju za 2 mjeseca a za žene 4 mjeseca, sve dok ne napune 63 godine života, s tim što žene s djecom imaju dodatne pogodnosti. Inače, u obrazloženju svoje odluke Ustavni je sud uočio da je već 2006. velik broj europskih zemalja imao prihvaćene zakonske mjere za postupno izjednačavanje dobi muškaraca i žena za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Tako je Austrija odredila da će izjednačavanje trajati od 2024. do 2033., a Velika Britanija između 2010. i 2020. godine.
Sindikati su se usprotivili povećanju radnog vijeka za žene jer smatraju da su naši uvjeti rada teži nego vani. Osim toga, tvrtke nerado zapošljavaju starije radnike, viši su troškovi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, manja im je prilagodljivost, očekuju veće plaće, više je bolovanja.
PODACI:
– Muškarci u Hrvatskoj odlaze u starosnu mirovinu sa 65 godina, a žene sa 60.
– Moguća je prijevremena mirovina 5 godina ranije.
– Ustavni sud mišljenja je da treba ujednačiti radni vijek žena i muškaraca zbog ravnopravnosti spolova.
– Sugerirao je da se to učini do 2018. postupnim povećanjem dobi za umirovljenje.
– Vlada je odgovorila da će poštovati odluku ustavnog suda iz 2007., no još nije donesen zakon.
– Sindikati ističu da se ravnopravnost može postići i smanjenjem radnog vijeka muškaraca. Europska praksa, nažalost, ide u drugom smjeru.
