“Retorika ultrakonzervativnih skupina ‘omalovažava naše zdrave razume'”, istakle su sudionice konferencije za medije pod nazivom “Nasilje nad riječima, nasilje je protiv žena”, koja je održana jučer, 9. listopada u prostoru udruge RODA – Roditelji u akciji. “Želimo ovim otvorenim pismom pozvati sve da se tome suprotstave“, poručile su i predstavile otvoreno pismo javnosti kojim se prokazuje namjere ultrakonzervativnih grupacija u Hrvatskoj koje stoje iza kampanje progona riječi “rod” iz hrvatskog jezika, pa tako i službenih dokumenata (zakona, konvencija i sl.), koji pokrivaju područje borbe za prava žena. Pismo potpisuju Centar za ženske studije, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, CMS – Centar za mirovne studije, Rada Borić, Zastupnica u GS Grada Zagreba, RODA – Roditelji u akciji, Sanja Sarnavka i Ženska soba – Centar za seksualna prava.
Konferenciju je otvorila Josipa Tukara-Komljenović (Ženska soba) rekavši kako je konferencija sazvana povodom aktualnih događaja u političkom životu Hrvatske iz kojih je evidentno nastojanje progona riječi “rod” s ciljem onemogućavanja borbe protiv uzroka nasilja prema ženama i neravnopravnosti. To se odnosi na konstantne pokušaje sprječavanja ratifikacije Istanbulske konvencije, izbacivanje pojma “rod” iz Razvojne strategije Grada Zagreba do 2020., tretiranje nasilja nad ženom koje je počinio utjecajni političar, skandalozan pokušaj ‘definiranja obitelji’ u Obiteljskom zakonu, pritisci na ukidanje i smanjivanje reproduktivnih prava… Ukazano je na potrebu razjašnjavanja terminologije kojom se manipulira u svrhu postizanja ultrakonzervativnih ciljeva.
Na početku je Sanja Sarnavka izložila svoje iskustvo rada u Radnoj skupini za ratifikaciju Istanbulske konvencije Vlade RH, gdje se također odvijala “rasprava” o pojmu “rod” no bez ikakvih suvislih argumenata konzervativnih članova. “Umjesto da se raspravlja o Konvenciji koja garantira povišenje standarda zaštite od nasilja, ‘raspravljalo’ se o ‘rodnoj ideologiji’ na potpuno neprimjeren i nedopustiv način, na razini priča o unisex WC-ima”, rekla je Sarnavka podsjetivši nas da su i tu Radnu skupinu primljena dvojica predstavnika grupacija, koje se glasno protive prihvaćanju Istanbulske konvencije (Ivan Munjin – “U ime obitelji” i Ivan Prskalo – Ordo luris). “Koriste sintagmu ‘rodna ideologija’ kao skupno ime za odbacivanje bilo kakvih napora u smjeru postizanja rodne i spolne ravnopravnosti u društvu”.
Rada Borić je potom objasnila kako se prozivanjem ‘rodne ideologije’ negiraju brojni međunarodni dokumenti, ali i hrvatski zakoni koji koriste pojam ‘roda’ i sintagmu ‘rodno uvjetovano nasilje’. “Primjerice, Zakon o suzbijanju diskriminacije kao neke od osnova diskriminacije navodi rodni identitet i spolnu orijentaciju, a u Strategiji razvitka službene statistike Republike Hrvatske za razdoblje 2004. – 2012. posljednje poglavlje posvećeno je rodnoj statistici”, napomenula je Borić.
Pozvale su na odgovornost i medije osudivši praksu “sukobljenih strana”. “S jedne strane zovu osobe koje zagovaraju ratifikaciju Istanbulske konvencije i veću zaštitu od nasilja, a s druge strane ultrakonzervativne aktiviste. Mi nismo suprotstavljene strane i ne predstavljamo ‘različite svjetonazore'”, istaknule su sudionice.
Iz perspektive osobe koje izravno radi sa žrtvama nasilja govorila je voditeljica Centra za seksualna prava Ženske sobe, psihologinja Senka Sekulić-Rebić. Rekla je kako je potiranje pojma ‘rod’ uvredljivo je za sve žrtve rodno uvjetovanog i seksualnog nasilja. “Ne radi se o tome da su žene fizički slabije (kako nam je nedavno “objasnio” vrli član Vigilarea), već se radi o duboko ukorijenjenim procesima patrijarhalnog društva – društva u kojemu se ‘zna gdje je mjesto ženi’.”
Otvoreno pismo je podržala i katolička teologinja Ana Raffai: “Za borbu protiv nasilja treba nam alat, a taj alat su riječi, i za njih se moramo izboriti.” Upozorila je i da je pogrešno tvrditi da je teološki nauk suprotstavljen ‘rodnoj ideologiji’. “Dapače, katolički_e teolozi_ginje su u dijalogu s rodnim teorijama i rod rabe kao korisno sredstvo teološkog istraživanja. Sukobljavati se treba saznanjem, a ne neznanjem,” zaključila je.
