Povjerenica za pravdu, temeljna prava i državljanstvo Viviane Reding optimistična je u nadi da će uspjeti uvjeriti kolegice i kolege iz Europske komisije te zemlje članice da uvedu rodne kvote u izvršna tijela dioničkih društava. “Bit će to zanimljiva borba“, rekla je nedavno Reding. “U politici se mora prepoznati pravi trenutak za povući poteze. Ovo je taj trenutak za ženske kvote.“
Povjerenica Europske komisije za pravdu, temeljna prava i državljanstvo Viviane Reding izjavila je početkom listopada 2012. godine kako je spremna za borbu unutar same Komisije i s devet zemalja članica EU koje se protive nacrtu zakonodavstva koje uvodi rodne kvote za najviše položaje u tvrtkama.
Cilj je zakonodavnog prijedloga obvezati dionička društva u zemljama članicama Europske unije (EU) da razina podzastupljenog spola u njihovim odborima dostigne kvotu od 40%. Provedba i izbor vrsta sankcija za nepostizanje rodne kvote, uključujući i novčane kazne, bit će ostavljena državama članicama.
Žene trenutno čine manje od 14% članova odbora. Procjenjuje se da će s postojećim skromnim tempom porasta broja žena u odborima, biti potrebno 40 godina da se dostigne postotak od 40%. Iako Povjerenica nije potpuna pobornica ideje kvota, činjenica je da kvote donose željene rezultate te Reding vjeruje kako su one neophodne da bi se ispravila očigledna rodna neravnoteža. Reding također navodi kako su obvezujuće kvote potrebne jer su se svi ostali dobrovoljni sustavi pokazali neuspješnima. Već je prošle je godine bila uputila tvrtkama poziv da povećaju broj žena članica odbora tako da potpišu svojevrsnu prisegu kojom bi se na to obvezale, no odaziv je bio mizeran. I Europski je parlament iznio neobvezujuću rezoluciju European Parliament resolution of women in political decision-making– quality and equality kojom poziva na isto, ali ni to nije polučilo zadovoljavajuće rezultate.
{slika}Tek što je zakonodavni proces uvođenja rodnih kvoti započeo, devet zemalja članica, predvođenih Ujedinjenim Kraljevstvom, javno je izjavilo protivljenje inicijativi, ističući pitanje nadležnosti. U pismu ministara rada Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Malte, Nizozemske i UK-a stoji: “Naglašavamo kako bilo koje mjere na ovome području trebaju biti osmišljene i provedene na nacionalnoj razini. Stoga ne podupiremo usvajanje pravno obvezujućih odredaba o ženama u odborima tvrtaka na europskoj razini“.
Govoreći pred grupom novinarki, Povjerenica Reding je smireno reagirala na pismo. “U praksi, ovo pismo ne znači ništa. Nisam impresionirana“, izjavila je, povlačeći paralelu s borbom koju je kao prijašnja Povjerenica za telekomunikacije vodila za smanjenje troškova roaminga. Tada je u početku protiv te inicijative bilo 17 zemalja članica, da bi devet mjeseci nakon prijedlog bio jednoglasno izglasan.
Reding navodi da će bez europskog zakonodavstva unutarnje tržište EU naići na probleme, objašnjavajući kako će u protivnom velike tvrtke koje djeluju na području cijele EU biti suočene s različitim nacionalnim zakonima o ženskim kvotama. Tako bi, na primjer, za slučaj raspisivanja javnog natječaja u Španjolskoj, španjolske tvrtke, koje se već moraju pridržavati domaćih zakona koji propisuju kvote, bile u prednosti pred njemačkim tvrtkama, koje nemaju takve obveze.
S druge strane, Francuska je iznijela potporu njezinoj inicijativi pismom u kojemu ministri financija i rodne ravnopravnosti navode svoju “snažnu podršku prijedlogu takve direktive” i pozivaju Komisiju da ubrza posao na njenom usvajanju.
No i u samoj Komisiji postoji neslaganje s prijedlogom, čak i od strane ženskih članica. Tako je Nizozemka Neelie Kroes, povjerenica za konkurentnost, izjavila kako podržava cilj, ali da on “ne bi smio biti nametnut s europske razine“.
U svojim je nastojanjima uvođenja rodnih kvota povjerenica Reding ohrabrena i trenutnom blokadom nominiranja novog člana odbora Europske središnje banke (ESB)od strane Europskog parlamenta. Taj odbor naime trenutno čine isključivo muškarci. Članovi Parlamenta odbili su održati saslušanje luksemburškog bankara u znak protesta što zemlje članice nisu predložile ni jednu bankaricu za novu članicu odbora ESB. “Vidi se da je ovaj pokret sveprisutan. Za zastupnike Parlamenta ovo je bila posljednja kap“, optimistična je povjerenica Reding. Konačna odluka o saslušanju kandidata/kandidatkinje za odbor ESB tek slijedi, iako je malo vjerojatno da će se imenovanje promijeniti. No, povjerenica drži da “kada sljedeći put bude dostupno mjesto u ESB-i, sigurna sam da se zemlje članice neće usuditi ne postaviti ženu na to mjesto.“
Ista je situacija i s vodstvom Europske unije u 2014. godini, kada sve najviše pozicije u europskim institucijama postaju slobodne. Reding kaže da je za sada zadovoljna kao potpredsjednica Komisije i odbija nagađati o njezinoj mogućoj kandidaturi za prvu ženu na čelu Komisije. Ali naglašava da “će biti nemoguće predložiti popis kandidata sastavljen samo od muškaraca.“
“U slučaju jednakih kvalifikacija, podzastupljeni spol mora dobiti posao“, vodeće je načelo za Reding.
