Unatoč brojnim napisima po medijima zadnjih mjeseci oko nacrta prijedloga Kaznenog Zakona u kojima su najavljivane velike promjene zakona, službeni nacrt je tek sada poslan u saborsku proceduru, a kada se izglasa konačan zakon, na snagu će stupiti tek 2013. godine – i to na ljeto! Takav pozni datum objašnjava se poklapanjem s predviđenim datumom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Zločin iz mržnje kao zločin spram djeteta ili člana obitelji
Do sada je bilo neizvjesno hoće li zadnja izmjena nacrta predložena od strane LGBT organizacija ostati u vladinom prijedlogu, s današnjim je datumom potvrđeno da se rodni identitet smatra jednom od osnova počinjavanja zločina iz mržnje.
Marko Jurčić iz Centra za LGBT ravnopravnost, to smatra i najbitnijom izmjenom zakona: “Najznačajnija izmjena je uvođenje rodnog identiteta u definiciju zločina iz mržnje, što znači da će se zločinom iz mržnje podrazumijevati i zločini protiv transrodnih osoba. “
Druga značajna izmjena je to da zločin iz mržnje postaje kvalificirani oblik kaznenog djela. “Ukratko, to znači da za određena kaznena djela iz mržnje, poput tjelesnih ozljeda sam zakon propisuje veće kazne. Treba vidjeti u praksi kako će to izgledati, no naša ideja je bila da se više ne događaju situacije da homofobi pretuku nekog pedera i za to dobiju uvjetne kazne. Tražimo zatvor za homofobe i transfobe.” – zaključuje Jurčić.
Radna skupina izrađivala je nacrt u dijalogu s nevladinim organizacijama, a segment uvođenja kvalificiranog zločina iz mržnje realiziran je i uz pomoć sugestija Centra za LGBT ravnopravnost – no neočekivano je sužavanje definicije zločina iz mržnje.
Osnove zločina iz mržnje time su rasna pripadnost, boja kože, vjeroispovijest, nacionalno ili etničko podrijetlo, spolno opredjeljenje te također i rodni identitet druge osobe. Za razliku od prethodnih definicija, ova je puno uža – nedostaje niz osnova, primjerice po dobi, ili po političkom uvjerenju – i niz drugih koji ako će biti motivi zločina neće moći biti tretirani kao zločin iz mržnje, naglašava Jurčić.
Svaki zločin iz mržnje će međutim biti uzet kao otegotna okolnost – a u pojedinim je slučajevima propisano je i kako će biti kažnjen – odnosno za neka djela koja su počinjena iz mržnje, prema djetetu ili prema članu obitelji prema novom je zakonu određena koja je minimalna kazna.
Oštre kazne za agresiju
Ubojstvo tako time što je učinjeno iz mržnje postaje teškim ubojstvom i kažnjava se s minimalnih 10 godina zatvora, određene su i kazne za silovanje iz mržnje, kao i za tjelesne ozlijede – gdje je za tešku tjelesnu ozljedu propisana minimalna kazna od godine dana. Time se napokon razlikuju fizički napadi iz mržnje na pripadnike određenih skupina – od, primjerice, barskih tučnjava.
6 mjeseci za homofobne grafite – jednako kao i za nerede?
Uz navedena dijela zločin iz mržnje posebno je tretiran i kod prisile i prijetnje, ali i oštećivanja tuđe imovine.
Tu je naročito zanimljiv stavak koji često primjer nalazi u vandaliziranju gradske imovine, dakle tko grafitira zidove, motorna vozila ili druge površine iz mržnje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Nažalost, 2013. će biti daleko prekasna za procesuiranje svih stotina homofobnih grafita po Splitu.
Začudnom se možda može smatrati odredba kojom se jednaka minimalna kazna propisuje za sudjelovanje u nasilnim neredima iz mržnje. Ako bismo ponovo potegli paralelu sa Splitom, to bi dakle bila jednaka kazna za osobu koja je bacala oleander i koja je tjedan dana prije toga šarala po Rivi.
Je li vlada okrenula ploču?
Kako međutim čitati ovakav službeni vladin prijedlog? Marko Jurčić nije siguran treba li se to smatrati dokazom da je vlada spremna ozbiljno se uloviti u koštac s homofobijom: “Nakon zločina iz mržnje ispred kluba Sirub, ministar Karamarko je poručio da je došlo vrijeme nulte stope tolerancije na homofobiju. Onda se desio Split. Ja sam za to da se prema namjerama vlasti postupa skeptično.”
S obzirom na to da se zakon u svojem konačnom obliku počinje primjenjivati tek od srpnja 2013., postavlja se pitanje što se može učiniti po pitanju zločina iz mržnje do tada.
Jurčić tu upućuje na već postojeće mehanizme: “Već sada postoji protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, tako da što se tiče institucija one jako dobro znaju što trebaju raditi. Što se svih nas ostalih tiče, do stupanja zakona na snagu trebamo se boriti protiv nasilja i nepravde tako da prijavljujemo zločine iz mržnje, da tužimo homofobe, da tražimo nadoknadu štete i da se javljamo Rozom megafonu za besplatnu pravnu pomoć.
Istovremeno moramo biti svjesni da će nakon ulaska u EU homofobima biti puno teže proći nekažnjeno ili sa neprimjereno niskom kaznom. Stoga trebamo širiti svijest o tome da sada imamo instrumente da im se suprotstavimo.”
