Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u suradnji s Gradom Zagrebom u ponedjeljak u Europskom domu održala je konferenciju “Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog” u sklopu EU projekta “Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života”.
Jednodnevna konferencija prošlog se tjedna održala u Zadru, a sa sličnim tematskim okvirom danas se i u Zagrebu raspravljalo o problemima s kojima se žene susreću na tržištu rada, njihovoj opterećenosti u privatnoj sferi zbog koje vrlo često trpi karijerni put žene te potencijalnim preduvjetima za pomirenje profesionalnog i obiteljskog života.
Na okruglom stolu Redistribucije obaveza u poslovnom i privatnom životu i preduvjeti za njihovo pomirenje uz zamjenika pravobraniteljice Gorana Selanca, sudjelovale su Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Ivana Dobrotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Predstavljeni su rezultati istraživanja “Utjecaj rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena” autorice dr.sc. Ksenije Klasnić. Istraživanje je provedeno metodom ankete (online i telefonski) na nacionalno reprezentativnom uzorku od 600 zaposlenih žena koje žive s partnerima. Ciljana populacija ovog istraživanja bile su punoljetne zaposlene žene na području Republike Hrvatske koje žive sa svojim intimnim partnerima minimalno godinu dana. Ispitanice su bile u dobi od 22 do 64 godina (prosjek: 41 godina), različitog stupnja obrazovanja, iz svih regija Republike Hrvatske.
“Rutinski poslovi, svakodnevni poslovi i briga o djeci su poslovi koje dominantno obavljaju žene. Ti su poslovi po prirodi takvi da izoliraju žene, da su neplaćeni i nisu u doticaju sa sferom dokolice kao što je to slučaj s nekim od muških poslova koji to jesu. U velikoj većini, preko 80% veza sve ili većinu takvih kućanskih poslova rade žene, u samo 16% veza ti su poslovi ravnopravno raspoređeni, tek u 2% takve poslove većinom rade muškarci. Briga o djeci je ili isključivo ženski ili zajednički posao, ali ne i isključivo muški. Ovakva raspodjela ima brojne negativne posljedice na karijeru, profesionalni život i zdravlje žena. Ono što žene najčešće doživljavaju kao negativne posljedice sukoba obiteljskih i poslovnih obaveza su usporavanje karijere, primoranost da odustanu od prihvaćanja napredovanja, odlaske na stručna usavršavanja i putovanja”, upozorava Klasnić.
Detaljnije je pojasnila i kako ilustrativno može izgledati prosječan tjedan tipične hrvatske obitelji (168 sati)
“Žene provode 24 sata tjedno brinući se za djecu, muškarci 10 sati, žene 16 sati tjedno rade kućanske poslove, muškarci tek 7 sati, a dok žena na raspolaganju za ostale aktivnosti ima tek 26 sati tjedno, muškarac na raspolaganju ima čak 50 sati”, istaknula je.
“Kako bi uspjele odrađivati sve kućanske i obiteljske obaveze, svaka druga žena barem je jednom u životu znatno smanjila količinu sna na duži vremenski period. Analize pokazuju da, bez obzira na materijalni status obitelji, vrstu posla kojeg žena obavlja, broj djece i druge karakteristike, jedino što ženama može pomoći u tome da im se smanji šansa za duže vremenske periode s premalo sna jest partnerov angažman u brizi za dijete”, pojasnila je Klasnić.
“Podaci ukazuju na postojanje izrazite rodne neravnopravnosti u obavljanju obiteljskih poslova, posebice rutinskih kućanskih poslova i određenih aktivnosti vezanih za brigu o djeci žene rade dvostruku smjenu i to ostavlja negativne posljedice na njihov privatan život (zdravlje i društveni život), kao i na njihov profesionalni život”, zaključila je Klasnić.
O preduvjetima za pomirenje poslovnog i privatnog govorila je doc. dr.sc. Ivana Dobrotić. “U Hrvatskoj imamo izrazito velike regionalne nejednakosti kako u pristupu tako i u priuštivosti i kvaliteti predškolskih programa. Osjeti se manjak predškolskih kapaciteta i tu su najkritičnije jaslice koje su jedan od najbitnijih aspekata usklađivanja obiteljskih obaveza i ulaska žena i muškaraca na tržište plaćenog rada, prije svega žena”, naglasila je Dobrotić i prokomentirala fleksibilne mogućnosti na tržištu rada kao mjeru usklađivanja obiteljskih i poslovnih obaveza “Treba voditi računa o tome da iako je ta mjera uvijek formulirana u neutralnim terminima, ona je zapravo primarno namijenjena ženama i njihovom smanjivanju radnog vremena. U prilog tomu govore i komparativna istraživanja koja pokazuju da takve mjere nose više negativnih nego pozitivnih učinaka, prije svega se negativno odnose na karijeru, niže plaće, nesigurnost na tržištu rada i u konačnici siromaštva u starosti.”
Na seminaru Je li samozapošljavanje i poduzetništvo jedna od prilika za usklađivanje poslovnog i privatnog (prednosti/izazovi)? svoja su iskustva podijelile Tamara Didak, voditeljica Plavog ureda – zagrebačkog poduzetničkog centra, Ivana Šimek iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Dijana Kobas Dešković iz Spona code (MAMFORCE). U praktičnom dijelu konferencije održana je radionica Rodno osjetljive ekonomske politike i rodno budžetiranje Ana Marije Sikirić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Nositeljica ovog multidisciplinarnog projekta je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a partneri su HNK Split, udruga Riječi/Prave/Predstave i MAMFORCE (Spona code). Projekt je započeo 1. siječnja 2016. godine i završava s početkom 2018. godine. U tom se periodu na inovativan način radilo s učeničkom populacijom i koristilo kazališnu umjetnost kao alat kojim se promovira važnost rodne ravnopravnosti i jednake mogućnosti za djevojke i dječake. Projekt je financiran REC (Rights, Equality and Citizenship) programom Europske komisije koji se bavi ekonomskim osnaživanjem žena, a vrijednost projekta je 440.000 EUR.
