Trgovanje ljudima jedan je od najvećih međunarodnih problema današnjice. Već više od dvadeset godina čitamo i slušamo kako se to događa isključivo ženama i djeci iz zemalja istočne Europe kao što su Ukrajina, Rusija, Moldavija i druge. Ljudi s tih područja su “laki plijen” zbog loše ekonomske situacije i organiziranog kriminala. Ljudima se najčešće trguje zbog prisilne prostitucije i pornografije, seksualnog turizma i zabave, nezakonitog zapošljavanja, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, lažnog i prisilnog braka, te trgovine ljudskim organima.
Muškarci su najčešće žrtve zbog prisilnog rada, žene i djevojke zbog prostitucije, a djeca zbog prosjačenja i prodaje obiteljima bez djece. I muškarci i žene i djeca žrtve su trgovanja ljudskim organima.
Balkanske zemlje se već godinama bezuspješno bore s ekonomskom krizom, što je stanovništvo dovelo do financijskog kolapsa . “U usporedbi s prethodnim godinama, kada su u lancima trgovine ljudima u Makedoniji obično završavale djevojke iz Ukrajine, Moldavije i drugih istočnih zemalja, krijumčarske mreže sada su više lokalnog karaktera”, rekao je za SETimes Vladimir Pivovarov, profesor na Sveučilištu FON u Skoplju i stručnjak za seksualne zločine u Makedoniji.
Prije mjesec dana, makedonska policija otkrila je lanac trgovanja ljudima, te pronašla 46 plesačica i escort dama koje su ilegalno radile u barovima tri makedonska grada – Tetovo, Gostivar i Kumanovo. Pronađeno je najviše žena iz Srbije, čak 22, potom iz Bugarske (9), Makedonije (8), Albanije (4), te po jedna državljanka Crne Gore, Kosova i Italije. Istraga je pokazala kako su djevojke zarađivale 40 eura na noć, a napojnice su dijelile sa vlasnicima barova u kojima su radile. Tijekom pretrage, u njihovim je torbicama pronađeno nekoliko tisuća eura u gotovini.
{slika}Očito je da na Balkanu problem trgovanja ljudima, pogotovo ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, raste. Zbog ekonomske krize, nezaposlenosti i siromaštva, te loše perspektive za bolju budućnost, žene s Balkana su krenule stopama žena iz istočne Europe i postaju lake žrtve organiziranog kriminala.
Prema neslužbenim podacima, trgovanje ljudima u Makedoniji donosi godišnji profit od 50-60 milijuna eura njihovim organizatorima.
Gdje je u toj cijeloj priči trgovanja ljudima Hrvatska i što se točno po tom pitanju događa kod nas? Hrvatska je do nedavno bila vrlo važan tranzitni pravac na putu od istoka prema zapadu Europe. No u posljednje vrijeme Hrvatska se sve više dovodi u vezu sa trgovanjem ljudima kao izvorišna i zemlja odredišta, dok tranzit kroz Hrvatsku opada, a razlog tome je prijem novih članica, Rumunjska i Bugarske, u Europsku Uniju, zbog čega se tranzitni put preselio sjevernije od granica Hrvatske. Također ostvareni su i pomaci u Ravnateljstvu policije. Osnovan je Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kroz bolju opremljenost policije te reformu policijskog obrazovanja. Ono što se u Hrvatskoj, na žalost, najčešće događa je trgovanje ženama mlađe životne dobi (od 11 do 30 godina) u svrhu seksualnog turizma i zabave. Tijekom turističke sezone Hrvatska, odnosno Jadran, postaje odredište žrtava prisilne prostitucije. Zabilježeni slučajevi trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj pokazuju kako takav oblik kriminaliteta ne zahvaća samo državljanke drugih zemalja istočne i jugoistočne Europe, već i državljanke Republike Hrvatske. Tim ženama se događa klasična priča, regrutirane su putem velikih obećanja o dobrom zaposlenju u inozemstvu, uglavnom putem oglasa ili preko osoba koje su već ranije upoznale. Treba naglasiti da se počinitelji ovih kaznenih djela služe raznim metodama obmanjivanja, pa čak i navođenjem na korištenje opojnih droga, što rezultira svladavanjem otpora žrtve, za moguće daljnje provođenje seksualne eksploatacije.
Pivovarov predlaže osnivanje regionalnog centra, što bi snagama sigurnosti iz regije omogućilo da poboljšaju suradnju i razmjenu informacija kako bi spriječile trgovinu ljudima. “Prijetnja koju predstavlja ova vrsta kriminala je očigledna. Suradnja između krijumčara iz regije i izvan nje je vrlo snažna, pa i naša reakcija mora biti primjerena”, rekao je za SETimes.
Prevela i prilagodila: Arijana Kladar
