Četvrti Forum za prehrambeni suverenitet ove je godine iznimno u proljetnom terminu, održan u Sisku baš zato što ga je odabrala sama dr. Vandana Shiva, vrlo poznata aktivistkinja koja se zalaže za slobodu očuvanja sjemena i brigu za Zemlju kao jedino mjesto na kojemu možemo živjeti i uživati u različitostima i prirodnim bogatstvima koje nam nudi.
Lijep ambijent starog parka dobro je poslužio održavanju eko-sajma na kojemu su posjetitelji mogli probati i kupiti proizvode iz ekološkog uzgoja, ali i razmijeniti sjemenje. Sisački gosti iz Slovenije i cijele Hrvatske bili su lijepa slika i osvježenje ovoga grada, a sve zahvaljujući grupici sisačkih žena koje su pokrenule ovu lavinu pozitivne energije (i lavinu pozitivnih pomaka u ovom gradu, nadam se).
Forum je i ove godine okupio niz inicijativa, grupa i udruga, ali i odgovornih proizvođača i potrošača koji svojim životnim stilom unose pozitivne promjene u društvo zalažući se za opstanak malih poljoprivrednih gospodarstava, čuvajući prirodne resurse i bioraznolikost, a sve u svrhu stvaranja održivog lokalnog ekonomskog modela i prehrambenog sustava na dobrobit lokalne zajednice i okoliša.
Tržište sjemena kontrolira tek desetak najvećih kemijskih (da, kemijskih!) kompanija, a u Hrvatskoj se gotovo sve sjeme, kao i polovina hrane, uvoze i zato je potrebno shvatiti važnost očuvanja temeljnih resursa za proizvodnju: lokalnog, tradicijskog sjemena i pasmina te plodnog tla. Tlo je postalo jedan o najugroženijih resursa budući da mu plodnost pada radi sve većeg utjecaja industrijalizirane i okrupnjene proizvodnje, pretvarajući plodne oranice u mrtvo tlo. Monokultura uzima danak u poljoprivredi, ali i u ljudskim odnosima. Poljoprivredna monokultura uništava plodna tla onemogućujući Zemlji da nas nagradi svojim obiljem, a monokultura uma sprječava nas da razmišljamo gledajući široku sliku svijeta i sve dok razmišljamo na taj način, ne možemo se pravilno odnositi ni prema prirodi, a niti jedni prema drugima.
Sakupljanje sjemena za dr. Shivu započelo je 1987. godine i tada se osnutkom preko stotinu zajednica za skupljanje sjemena uspjelo oduprijeti raznim krizama i očuvati proizvodnju zdrave hrane.
Najveći svjetski proizvođač genetski modificiranog sjemena Monsanto, 1998. godine je prevarama i političkim makinacijama ipak uspio ući na indijsko tržište. U samo pet godina postojanja na tržištu uspjeli su pod kontrolu staviti 95 posto sjemena pamuka u Indiji što je donijelo enorman porast cijene sjemena pamuka, od 5 rupija za kilogram do nevjerojatnih 4.000 rupija za kilogram sjemena! Poljoprivrednici su bili prisiljeni sjeme kupovati na kredit, stavljajući zemlju pod hipoteku. Mnogi su ostali bez svega, a od dolaska nove ekonomije na indijsko tržište, u tih dvadesetak godina, samoubojstvo ispijanjem pesticida počinilo je preko 300.000 osiromašenih poljoprivrednika.
Već je jednom u prošlosti Indija dala danak tekstilu: u vrijeme dok su bili kolonija, Britanija je zabranila proizvodnju tekstila, što je do tog vremena bila jedna od važnijih gospodarskih grana u Indiji. Indijci su smjeli proizvoditi pamuk i indigo, sirovine su se prerađivale u Britaniji, a preskupi gotovi proizvodi napravljeni od indijskih sirovina prodavali su se osiromašenim Indijcima. Kolonizatorska nemilosrdnost otišla je i korak dalje pa su svim ženama koje su prele odsječeni palčevi kako bi bili sigurni da će imati monopol nad proizvodnjom tekstila. Zahvaljujući Gandhiju i jednoj starici, Indija je naučila presti i krenula na svoj put prema oslobođenju.
Onomad preslicom, danas organskim uzgojem hrane koji, unatoč onome što nas uči industrija pesticida, donosi i do deset puta veće prinose te biljke otpornije na klimatske nepogode koje nas danas pogađaju. Porobljavanje radi profita nije novost. Porobljena Indija kojom su vladali lošim zakonima, afrički robovi koji su radili na američkim plantažama pamuka pa sve do modernih robova današnjice – mijenjaju se modeli, ali svrha ostaje ista. Samo 80 bogatih muškaraca danas kontrolira 3,5 milijardi ljudi, što je pola čovječanstva. Ne počnemo li pružati otpor, uskoro će ta ista šačica kontrolirati 99 posto čovječanstva.
{slika}
Uzmemo li u obzir rezultate do kojih je u svojim istraživanjima došla dr. Shiva, uništili smo već 75 posto planete: 75 posto vodenih resursa, 75 posto tla i isto toliko bioraznolikosti i ne krenemo li odmah s promjenom, nećemo se više imati čemu vratiti. Velike klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo uzrokovane su i četrdesetpostotnim udjelom stakleničkih plinova, a nastaju emisijama ugljičnog dioksida iz tvornica i automobila, dušičnog oksida iz umjetnih gnojiva i plinova koji dolaze od utamničenih životinja koje se uzgajaju za hranu.
Prema riječima dr. Shive, kemijski potpomognuta poljoprivreda ishodište ima u ratu, a nastavlja se u našem prehrambenom sustavu. Vodi se rat protiv raznolikosti budući da kemijski potpomognuta poljoprivreda može opstati samo u monokulturi, a monokultura uništava bioraznolikost. Razoriti je lako: ne mora se poznavati ono što se uništava, dok mir i ljubav zahtijevaju suosjećanje, a ono se ne može ostvariti bez poznavanja čovjeka ili druge vrste.
Izazivanje ratne psihoze u ozračju koje je stvoreno američkom politikom borbe protiv terorizma, omogućilo je modernim robovlasnicima da današnje američke farmere koji se bave organskim uzgojem hrane i čuvaju stare sorte sjemena proglase ni manje ni više nego – agroteroristima! Opasne se monsantovske igre igraju na području Istočne Europe i vrlo je bitna uloga svakog pojedinca u zaustavljanju napredovanja politike iskorištavanja kako bi se očuvala Zemlja i uspostavila ekonomija obilja. Ekonomija obilja sačuvana je u – sjemenu. Sjemenu koje nam Zemlja daje besplatno i svako sjeme dat će još desetke sjemenja. Očuvanjem, uzgojem i dijeljenjem sjemenja stvaramo ekonomiju obilja. Naša nam je planeta omogućuje! Prihvaćanjem Monsanta prihvaćamo monokulturu uma. Prihvaćamo dati sjeme koje pripada svima nama, u ruke jednoj korporaciji od koje ćemo ga kupovati, koja će nas trovati i onemogućiti da naša djeca uživaju u bogatstvima koje pruža ova planeta.
{slika}
Svjetska zdravstvena organizacija prošli je mjesec objavila da je jedan od mogućih uzroka epidemije karcinoma u svijetu i loše sjeme. Južnoameričke zemlje organiziraju se kako bi napustile uzgoj lošeg, genetski manipuliranog sjemena budući da je dokazano kako je sjeme genetski modificirane soje u Argentini uzrokovalo epidemiju karcinoma i drugih smrtonosnih bolesti, ali i pojavu sasvim novih oboljenja, naročito u male djece. U ovoj utrci za preživljavanje moramo prvi stići na cilj i očuvati prirodne resurse koji su nam ostali. Očuvati pravo na zdrav život i zdravu hranu. Pravo na sjeme u kojemu je početak života.
Susret s dr. Shivom otvorio je mnoga pitanja i dao snagu trkačima ove zelene utrke. Kao još jedan maleni poticaj, prenosim njene riječi kojima je zaključila predavanje: “Nadam se da će moj posjet Hrvatskoj biti početak snažnog pokreta očuvanja prava i raznovrsnosti prirode.”
