Opća ocjena izbora
Izbori su uglavnom provedeni u demokratskoj atmosferi koja je biračima omogućila ostvarivanje svog biračkog prava. No, sloboda izbora, tajnost glasovanja i dostojanstvo birača ozbiljno su narušeni u nizu sredina, pri čemu nije važno jesu li takve pojave u konačnici mogle utjecati na rezultate izbora ili ne. Kod izbora nije važan samo rezultat, već je jednako važan i sam proces, a događanja na ovim izborima pokazuju da su tijekom izbornog procesa u nekim sredinama prekršena ljudska i građanska prava.
Nadalje, birači, stranke i kandidati imaju pravo na educirane biračke odbore i izborna povjerenstva, s čime je također bilo problema na ovim izborima. Kršenja propisa od strane biračkih odbora, ali i brojna kršenja zakona od strane političkih stranaka i kandidata te njihovih aktivista pokazuju da izborni proces u Republici Hrvatskoj trpi ozbiljne probleme, kao i uostalom cijeli politički poredak Hrvatske, što u konačnici dovodi u pitanje i vladavinu prava.
Govoreći konkretnije, zabrinjavajući su slučajevi kršenja zakona i procedure, kao i osnovnih demokratskih principa poput tajnosti glasovanja i slobode izbora bez zastrašivanja i ucjena, a koji su se događali na ovim izborima. U tom smislu, provedba i pojedini izdvojeni slučajevi kršenja zakona na ovim lokalnim izborima ne predstavljaju napredak u provedbi izbora u odnosu na lokalne izbore 2005. Primjerice, zapisivanje birača koji (ni)su došli na biračko mjesto te slučajevi odlaska biračkog odbora u posjet bolesnim i nemoćnim biračima, a da to sami birači nisu zatražili, zabrinjava i pokazuje da se u pojedinim mjestima provodila organizirana povreda tajnosti glasovanja od strane nekih stranaka.
Pojedinačni slučajevi nasilja, ali i dojave o kupovini glasova (nuđenjem novaca, fotografiranjem listića), pokazuju da postoje ozbiljne sumnje kako postoje sredine u kojima se na protuzakonit način, počinjenjem kaznenih djela, osvajalo vlast.
Brojnost dojava oko listića koji nisu bili promiješani na propisan način, ni okrenuti licem prema dolje, slučaj zabrane promatračima da sa članovima biračkog odbora odu u posjet bolesnim i nemoćnim biračima, kao i slučajevi šikaniranja promatrača (ne samo GONG-ovih) pokazuju da je dio biračkih odbora na biračka mjesta došao needuciran ili sa zadatkom koji nije bio provođenje izbora sukladno propisima.
Dodatno, zabilježen je veliki broj kršenja izborne šutnje i to od strane većeg broja stranaka i nezavisnih kandidata. Posebno gruba kršenja počinjena su agitiranjem na izborni dan unutar, ispred i u blizini biračkih mjesta, mahom od strane aktivista HDZ-a, te postojećih (grado)načelnika što je stvorilo napetiju atmosferu izbornog dana na određenim mjestima i moglo je utjecati na rezultate izbora. Dolazak i prisutstvo neovlaštenih osoba na ili ispred pojedinih biračkih mjesta doprinijelo je atmosferi samovolje i straha u tim mjestima, a samim time dovelo u pitanje i neovisnost biračkih odbora.
Primjeri kršenja izborne procedure i prava birača ili kandidata
a) Nasilje i/ili ucjene birača
– GONG-u i nadležnim izbornim povjerenstvima poslane su pismene dojave i službeni prigovori građana i stranaka o lošoj praksi da su stranke pratile tko jest, a tko nije izašao na izbore (uvidom u izvatke iz popisa birača tko je zaokružen, a tko ne) te zatim ucjenjivale birače, što je posebno osjetljivo u manjim sredinama.
– Primjer prijetnji promatračima GONG-a u Vrgorcu: na biračkom mjestu br. 9 promatračici GONG-a prijetio je promatrač HDZ-HSS-a da će je udaljiti s biračkog mjesta, saznati njezino ime i prezime te nazvati njezinog šefa da joj oduzme licencu, a drugoj promatračici dobacivao kako su poslane na biračko mjesto da izazovu smutnju. Drugi promatrač HDZ-HSS rekao je promatračici GONG-a: ” dobro ja znam tko si i šta si i striktno sam poslan da te pratim”. Promatračima GONG-a nije dozvoljeno da se približe stolu i nadgledaju brojanje listića već ih se uputilo da samo sjede i šute.
– Od ostalih primjera prijetnji i zastrašivanja izdvajamo sljedeće: u Ogulinu se nezavisnom kandidatu prijetilo na radnom mjestu zato što se kandidirao; u Netretiću je kandidat sa suradnicima navodno je zastrašivao građane i medije a Radio Mrežnica prijavio je slučaj policiji čiji su izvidi potvrdili njihove navode i obrada je u tijeku; u Viru je načelnik općine zaposlenicima navodno zaprijetio da će dobiti otkaz ako ne glasuju za njega; u Segetu Donjem načelnik općine kontinuirano je navodno zastrašivao birače a slično ponašanje dojavljeno je i tijekom izbornog dana; u Brdovcu je načelnik općine navodno vršio pritisak na lokalne poduzetnike da ne stavljaju plakate na svoje objekte od ostalih stranaka i kandidata. Dodatno, od poduzetnika koji su vezani nekim ugovorom s općinom navodno je zatražena javna i financijska podrška za vladajuću stranku.
– Iz izvještaja policije (2. krug izbora) izdvajamo sljedeće: policija je osam puta intervenirala zbog izgreda u drugom krugu lokalnih izbora zbog napada na predstavnike medija, vrijeđanja i nasrtaja na promatrače stranaka i kandidata te prijetnji kandidatu.
{slika}
b) Primjeri dojava o kupovini glasova – građani se boje svjedočiti, iako su GONG-u dali svoje podatke i kontakt
– u Karlobagu, Novom Vinodolskom i Obrovcu su se građani žalili da se od njih traži fotografiranje glasačkih listića mobitelom, kao dokaz kako su glasovali; u Slavonskom Brodu građane se tražilo da mobitelom fotografiraju glasačke listiće, kao dokaz kako su glasovali, uz naknadu od 400 kn, a u Zaprešiću za naknadu od 100 kn; u Belišću su se građani žalili da se plaćalo glasovanje u korist jednog kandidata iznosom od 200 do 400 kn, pripadnicima romske manjine te umirovljenicima; u Kuli Norinskoj Podjurnica navodno je kandidat s jedne općinske liste nudio 500-1000 kn za glas toj stranci.
c) Kršenje zakona od strane onih koji su ih donijeli:
– Izbornu šutnju na najgrublje načine kršio je HDZ (između ostalog i agitiranjem ispred i oko biračkih mjesta na sam izborni dan) i na najvećem području Hrvatske. SDP i ostale stranke te kandidati kršili su izbornu šutnju u pojedinim mjestima, ponajviše slanjem sms poruka, nazivanjem građana telefonom i dijeljenjem promidžbenih materijala. GONG je uputio prekršajne prijave protiv parlamentarnih stranaka koje su kršile izbornu šutnju (HDZ, SDP, IDS, HSS, HNS, HSP), a kako su u zakonu propisane novčane sankcije, očekujemo da će nadležna tijela istražiti i kazniti počinitelje.
– Gotovo sve političke stranke i kandidati na izborima nisu objavili prijevremene financijske izvještaje, ali za to neće biti kažnjeni jer nema sankcija. Sukladno Zakonu, samo kandidati su bili dužni predati nadležnom izbornom povjerenstvu prijevremeni financijski izvještaj, ali ne i objaviti ga. Stoga postojeće zakonske odredbe, kad bi se i poštivale, ne bi nudile potpune informacije biračima o tome tko i u kojim iznosima financira kampanje, niti bi istinitost objavljenih podataka moglo provjeriti neko neovisno tijelo. Ovakav zakon gubi svoj smisao i može se steći dojam da se zakone donosi pro forma zbog pritisaka iz Europske unije, ali bez ikakve namjere da oni budu kvalitetni i u skladu sa standardima razvijenih demokracija.
d) Primjeri needuciranosti biračkih odbora
– GONG je nakon prvog i drugog izbornog kruga obavio uvide u nevažeće i važeće listiće u pojedinim mjestima gdje je postotak nevažećih listića bio velik ili rezultat između dva kandidata vrlo tijesan.
– Nakon prvog kruga obavljen je uvid na 4 biračka mjesta u Vukovaru, a konstatirano je da su od 220 nevažećih listića njih barem 53 prema pravnom stajalištu Ustavnog suda (odluka o izbornim sporovima iz 2009. godine!) trebali biti važeći. Budući da listići nisu proglašavani nevažećima za samo jednu određenu stranku ili kandidata pokazuje da nije riječ o namjernom pokušaju utjecanja na rezultat, već da su birački odbori bili nedovoljno educirani.
– Nakon drugog kruga obavljen je uvid u 6 općina i 1 gradu (Čaglin, Donji Vidovac, Sunja, Generalski Stol, Majur, Hrvatska Kostajnica, Zlatar Bistrica) a konstatirano je da od 217 nevažećih listića njih barem 7 prema pravnom stajalištu Ustavnog suda (odluka o izbornim sporovima iz 2009. godine!) trebali biti važeći. Dodatno, pronađeno je i 4 listića koji bi trebali prema istom stajalištu biti nevažeći, a priznati su kao važeći. Budući da listići nisu proglašavani nevažećima za samo jednu određenu stranku ili kandidata pokazuje da nije riječ o namjernom pokušaju utjecanja na rezultat, već da su birački odbori bili nedovoljno educirani. Samo u jednom slučaju je sporno je li listić mogao utjecati na rezultat – u Zlatar Bistrici. Tamo je važećim proglašen listić na kojem su oba kandidata bila su zaokružena, a jedan prekrižen. Da je bio proglašen nevažećim (što je u skladu s pravnim stajalištem Ustavnog suda), ne bi oba kandidata dobila jednaki broj glasova i ne bi bilo trećeg izbornog kruga.
– Zamijećen je i visok postotak nevažećih listića u nekim županijama u usporedbi s lokalnim izborima za predstavnička tijela 2005. godine, što može predstavljati manjkavo educirane birače ili biračke odbore, kao i negativan stav birača prema kandidatima
Preporuke i zahtjevi prema Vladi/DIP-u/Saboru i ostalim nadležnim institucijama
– Promptno istražiti, procesuirati i sankcionirati poznate i kao i sve eventualne buduće slučajeve pritiska i ucjenjivanja birača, kupovine glasova, zlouporabe lokalnih resursa za kampanju te kršenja izborne šutnje.
– Reformiranje DIP-a kako bi mogao neovisno organizirati i provoditi izbore u skladu s međunarodnim standardima, ali i ispunjavati ostale zakonom propisane nadležnosti DIP-a (informiranje birača, kandidata i medija, rad na poboljšanju izbornog zakonodavstva, izrada stručnih publikacija, analitičko izvještavanje i objava svih podataka u vezi izbora) i onih nepropisanih nadležnosti koje bi DIP trebao preuzeti u svoju nadležnost (aktivno praćenje regularnosti izborne promidžbe te sankcioniranje nedozvoljenih poruka i radnji tijekom promidžbe; nadležnost nad kontrolom financiranja izbornih kampanja tijekom i nakon izbora).
– Sustavna edukacija tijela koja provode izbore od strane DIP-a i u vremenu kad nema izbora.
– Poboljšanje pravnog okvira za financiranje izbornih kampanja kako bi izbori bili transparentni, a stranke i kandidati počeli objavljivati svoje financijske izvještaje te sankcije za korištenje javnih resursa u kampanji.
– Poboljšanje pravnog okvira za medijsko praćenje izbora koje gotovo uopće nije regulirano za lokalne izbore.
– Educiranje političkih stranaka i kandidata o minimalnim demokratskim standardima ponašanja u izborima.
– Objedinjavanje zakona o izborima u jedinstveni izborni kodeks za ujednačavanje tehničkih proceduralnih pravila u cilju jednostavnije organizacije i provedbe izbora.
