Ovaj rad koji je bio izložen u galeriji šibenske knjižnice a nosi naziv ‘ŠTO SE DESILO S NADOM?’, odnosi se na kulturu sjećanja, u društvu gdje je sjećanje uvjetovano potrebom za političkom korektnošću. Rad u istom prostoru preklapa dvije priče iz različitog povijesnog konteksta. Te dvije priče povezuje ime i pojam ‘Nada’. Motiv instalacije je Nada Dimić, tj. poznata antifašistkinja i borkinja prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovici kod Siska, ali i nekad poznata zagrebačka tvornica trikotaže koja je u socijalističkim vremenima poslovala pod imenom Nada Dimić a u stečaju završila kao Endi international.
Ono što još povezuje ove dvije priče je pitanje prava na pamćenje. Malo koga danas zanimaju sudbine i imena antifašističkih heroja koji su trebali biti utjelovljenje vrlina bivšeg društvenog poretka, kao ni sudbina nekad uspješne tvornice koja je nestala u tišini baš kao i bista Nade Dimić iz nekadašnje Aleje narodnih heroja u Sisku.
Ovu instalaciju čini kompozicija na dvjema zidnim plohama koja se sastoji od velikog centralnog lika Nade Dimić preko kojeg se horizontalno nižu crni kubusi s portretima žena tekstilnim radnica i njihovim osobnim stvarčicama (ukosnicama, naočalama, obiteljskim sličicama,kozmetičkim sitnarijama, itd).
Iako priča svojim sadržajem neizbježno navlači gledatelja na suosjećanje nad konkretnim sudbinama, pozivanje na empatiju mi nije bio krajnji cilj.
Ovaj rad je zrcaljenje zbilje koju obilježava ideološki upliv u pravo na uspomene kao i nesposobnost razumijevanja društvene i ekonomske sadašnjosti.
Ovo je također rad o nadi kao takvoj i pitanje što se desilo s nadom, vjerom, povjerenjem, poštenjem, čašću.
Borko Čelar po profesiji je dizajner odjeće i tekstila. Završio srednju umjetničku školu u Splitu i studij dizajna na Višoj školi za tekstil i odjeću pri Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Bavi se umjetničkim oblikovanjem, izradom scenskih rekvizita, lutaka, modela i maketa. Živi u Šibeniku gdje je osim navedenog (od čega živi), aktivan na likovno umjetničkom polju. Posljednjih godina nakon slikarskog ciklusa, radi objekte i instalacije angažirane tematike na tragu post konceptualne umjetnosti, kojima pokušava problematizirati suvremene društvene klišeje.
