Svaka druga zaposlena majka djeteta mlađeg od osam godina prestala je raditi nakon rodiljnog dopusta kako bi se brinula o djetetu!
Šokantni su to rezultati Državnog zavoda za statistiku, koji je u sklopu Ankete o radnoj snazi ispitivao usklađenost obiteljskog i poslovnog života u Hrvatskoj. Prema podacima dobivenima u anketi provedenoj među 9940 osoba u drugom tromjesečju 2010. godine, u tom su trenutku u Hrvatskoj živjele 111.224 žene koje su imale djecu mlađu od osam godine, a koje su bile zaposlene prije nego što su rodile.
Trajni prekid
Njih 60.933 ili čak 54,8 posto prestalo je – trajno ili privremeno – raditi nakon rođenja djeteta, točnije nakon isteka rodiljnog dopusta i eventualnog godišnjeg odmora na koje su imale pravo. Pritom se, odgovaraju u DZS-u, radi samo o ženama koje su svojom odlukom, isključivo zbog brige o djetetu, prestale raditi, a one žene koje su dobile otkaz nisu ovdje ubrojene.
Razdoblje prekida karijere, objašnjava Maja Marković iz DZS-a, mogle su ostvariti u bilo kojem periodu od rođenja djeteta, a prekid je morao trajati najmanje mjesec dana.
Ministarstvo šuti
U resornom Ministarstvu obitelji, kojem je usklađivanje obiteljskog i poslovnog života žena jedan od prioritetnih ciljeva, podatke koji izravno upućuju na potpunu neusklađenost ta dva aspekta života nisu željeli komentirati, objasnivši kako “Ministarstvo nije u mogućnosti komentirati osobno izražene stavove anketiranih osoba, posebice bez uvida u uzorak ispitanika, anketna pitanja i metodologiju korištenu pri obradi prikupljenih podataka”.
– Iako je činjenica da svaka druga žena napušta posao kako bi brinula o djetetu mnogima začuđujuća, ja nisam ostao osobito iznenađen. Mi demografi stalno ukazujemo na nemogućnost brojnih žena da usklade posao i obitelj i inertnost državne i lokalne vlasti da to promijeni. Kad konkretno uđete u problem, onda dobijete ovakve podatke. Oni su posljedica kroničnog nedostatka mjesta u jaslicama i vrtićima i nepredvidivog radnog vremena u mnogim ženskim djelatnostima, poput trgovine – kaže dr. Anđelko Akrap, demograf za zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Cijela plaća za dadilju
Naglašava kako bi mu bilo zanimljivo vidjeti podjelu žena koje su prekinule karijeru zbog djeteta po djelatnostima, jer je uvjeren da bi upravo trgovina iskočila.
– Ženi koja radi u sektoru trgovine za malu plaću od, primjerice, 2.500 kuna, koja radi popodne i vikendima i nema nikoga tko bi joj čuvao dijete, doista nema smisla nastaviti raditi. Vrtić sa svojim klasičnim radnim vremenom njoj ništa ne znači, a dadilja košta gotovo jednako koliko i majka sama zaradi. Onda joj je bolje biti kod kuće i baviti se djetetom – smatra dr. Akrap.
S druge strane, ističe, vrtići i, osobito, jaslice krajnje su podkapacitirani i dobiti mjesto za dijete u jaslicama čista je lutrija. Osobito u Zagrebu, u kojem se djeca u vrtić u praksi ne upisuju s navršenih godinu dana, kad se majke moraju vratiti na posao, nego 1. rujna. Stoga nije neobično da majke djece koja su, primjerice, rođena u ožujku, uzimaju šest mjeseci neplaćenog dopusta kako bi “progurale” do rujna, kad im djeca mogu krenuti u vrtić. Iako problemi s upisom djece u vrtić, kao i nepredvidljivim radnim vremenom, postoje, u sindikatima i roditeljskim udrugama zbunjeni su ovim podacima jer im se čini da je postotak žena koje su napustile posao zbog majčinstva jednostavno previsok.
– To je znatno iznad udjela zaposlenih žena koji bismo očekivali. Bez obzira na navedene argumente, teško nam je povjerovati da su tolike žene prestale raditi svojom odlukom. Prema našim iskustvima, u ovakvim ekonomskim uvjetima, žene pronalaze najrazličitije načine za skrb o djeci – od prijateljica preko teta i baka – ali napuštanje posla naprosto nije jedan od tih načina. Svakako ćemo se pozabaviti ovim podacima – kaže Jagoda Milidrag Šmid iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
