Švicarski_e glasači_ce složili_e su se u nedjelju da javnu homofobiju treba sankcionirati, dajući time zeleno svjetlo izmjeni zakona o diskriminaciji koji nije pružao zaštitu lezbijkama, gejevima i biseksualnim osobama.
Protivnici_e godinama pripremane izmjene zakona tvrdili_e su da da će takav zakon ugroziti slobodu izražavanja.
Birači_ce se na referendumu pitalo žele li zakon o rasizmu proširiti na seksualnu orijentaciju, a u nedjelju, 9. veljače, o tom je pitanju glasovalo 63 posto biračkog tijela. Proširenje je podržala vlada i većina švicarskih političkih stranaka.
Za razliku od većine zemalja zapadne Europe, Švicarska nije imala zakon koji posebno štiti lezbijke, gejeve i biseksualne osobe od diskriminacije. Javno negiranje nečije seksualne orijentacije ili poticanje na mržnju prema nekome u javnosti nije se moglo kazneno goniti.
2018. godine zakonodavstvo je izglasalo uključivanje seksualne orijentacije postojećem zakonu koji kažnjava diskriminaciju na temelju rase, etničke pripadnosti i religije. Prema izmijenjenom zakonu, javno objavljeni homofobni komentari kažnjavali bi se s do tri godine zatvora.
Takvi bi komentari uključivali komentare na televiziji, poruke objavljene na društvenim mrežama i diskriminaciju homoseksualnih ili biseksualnih osoba na javnim mjestima poput restorana ili kina.
Zastupnici_e su inicijalno u nacrt zakona uključili formulaciju koja se odnosi na zaštitu transrodnih osoba, ali Savezno vijeće, gornji dom parlamenta, odbilo ga je zbog navodnih “nejasnih kriterija”.
Caroline Dayer, stručnjakinja i istraživačica za sprječavanje nasilja i diskriminacije sa sjedištem u Ženevi, rekla je da će ovaj amandman popuniti rupu u zakonu i pružiti prijeko potrebnu zaštitu homoseksualnim i biseksualnim osobama.
“U Švicarskoj je, na primjer, dozvoljeno javno reći ‘Na lomaču s gejevima!’ ili ‘Lezbijke treba silovati’ bezz ikakvih posljedica”, izjavila je Dayer prije glasovanja. Dodala je da će zakon tome stati na kraj.
Međutim, protivnici_e tvrde da se takva promjena zakona protivi slobodi izražavanja i da bi javno iznošenje stavova o homoseksualnosti trebalo dopustiti. Prikupljeno je pedeset tisuća potpisa potrebnih za provođenje nacionalnog referenduma.
Organizacija “Ne cenzuri” na svojoj internetskoj stranici tvrdi da Švicarci_ke imaju pravo “izraziti mišljenje koje ne odgovara svakome”.
“To također uključuje obranu iritantnih stajališta ili onih koja nisu mejnstrim”, piše na web stranici.
No, političari_ke i stručnjaci_kinje osporavaju ideju da zakon prijeti slobodi izražavanja jer neće kažnjavati rasprave koje se vode u privatnim krugovima. “No vrijeđanje i promicanje mržnje nije diskusija”, rekla je Dayer.
Ministar unutarnjih poslova Alain Berset rekao je u video poruci biračima_cama da su šale o gejevima i lezbijkama i dalje dopuštene “sve dok poštuju ljudsko dostojanstvo”.
Švicarska je dugo zaostajala za većinom svojih susjeda u LBGTQ pravima. Nalazi se na 27. mjestu od 49 europskih zemalja u izvješću ILGA za 2019. godinu. Švicarska je dobila ocjenu 29 od mogućih 100, u usporedbi sa 47 u Njemačkoj, 63 u Francuskoj i 67 u Velikoj Britaniji.
Ostale europske zemlje, poput Francuske, Britanije i Belgije, još su početkom dvijetisućitih donijele zakone protiv homofobije. Iako su istospolna partnerstva u Švicarskoj legalna, istospolni brakovi nisu.
Ne postoje službeni statistički podaci o nasilji i diskriminaciji LGBTQ osoba u Švicarskoj, pa je opseg ovog problema teško izmjeriti. Ipak, 2017. godine Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda javno je izrazilo zabrinutost zbog govora mržnje protiv gejeva u Švicarskoj i pozvalo je zemlju da “usvoji sveobuhvatni zakonski okvir protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta”.
“Situacija prava LGBTQ osoba u Švicarskoj nije sjajna”, rekla je Muriel Waeger, direktorica organizacije Protiv diskriminacije, da, osnovane prije referenduma, pozivajući Švicarce_ke da podrže promjene.
Waeger, koja je također regionalni direktor Pink Cross i LOS, dviju švicarskih organizacija koje se zalažu za prava LGBT osoba, rekla je da je osnovana telefonska linija za prikupljanje svjedočanstava o diskriminaciji s njemačkog govornog područja. Linija bi tjedno zaprimila po dva poziva.
U studenom prošle godine dvojica trogodišnjaka nisu primljena u vrtić jer su im roditelji gej. Prema izjavi oca dječaka, ravnateljica vrtića izjavila je da “djeca mogu biti vrlo zlobna i zato nije htjela primiti djecu gej para”.
Dayer je izjavila da zakon neće izbrisati homofobiju, ali predstavlja nužno uporište za borbu protiv homofobije.
“Ovo proširenje zakona šalje važnu poruku homoseksualnim i biseksualnim osobama, pa i cijelom švicarskom društvu, da mržnji nema mjesta i da nasilje nije legitimno”, rekla je.
