Svakoga dana u Hrvatskoj se prijavi minimalno jedno, a najčešće dva kaznena djela seksualnog nasilja. Žrtve su većinom djeca i malodobne osobe. To pokazuju rezultati istraživanje “Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2000.– 2010.” koje je provela udruga Ženska soba.
Od 2000. do 2010. godine prijavljeno je ukupno 6 625 kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa čije su žrtve bile 6 685 osoba. Broj prijava po godinama varira od 461, koliko ih je primjerice bilo 2002., do 761 registrirane 2008. godine. U analiziranom desetljeću nije zabilježen značajan rast ni pad prijava. Ova stagnacija, međutim, nije dobar znak jer valja imati na umu da sva domaća i strana istraživanja pokazuju kako se seksualno nasilje rijetko prijavljuje. Tako se, primjerice, računa da na svako prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih. Razlozi neprijavljivanja dijelom su osobne prirode, vezani za žrtvu, no dio ih je blisko povezan s radom institucija
– Žrtve se boje počinitelja, ali i ponovne viktimizacije od strane nadležnih institucija. Strah ih je da im nitko neće vjerovati i da će biti okrivljene za ono što im se dogodilo, objašnjava Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe.
Djeca su bila žrtve seksualnog nasilja u čak 32 posto slučajeva prijavljenih proteklih deset godina, a u 30 posto slučajeva žrtve su bile malodobne osobe u dobi od 14 do 18 godina. Najčešći oblik seksualnog nasilja su bludnje radne – na njih se odnosi 34 posto prijava, slijedi silovanje – 15 posto prijavljenih djela, zadovoljavanje pohote pred djetetom ili malodobnom osobom – 14 posto te spolni odnošaj s djetetom – 10 posto.
Djeca su najčešće žrtve bludnih radnji, zadovoljavanja pohote i spolnog odnošaja s djetetom. Malodobne osobe također su najčešće žrtve ovih istih oblika seksualnog nasilja, ali uz to i žrtve silovanja.
Tijekom deset godina prijavljeno je ukupno 1 228 kaznenih djela silovanja. Žrtve su golemom većinom bile žene – 92 do 98 posto, ovisno o godini – i to najčešće u dobi od 19 do 30 godina. Oko 80 posto silovatelja ima između 19 i 39 godina.
Od 2000. do 2010. registrirano je 3 987 počinitelja seksualnog nasilja, među kojima je 96 posto muškaraca.
Iako je tijekom posljednjih godina došlo do poboljšanja u zaštiti žrtava, stanje je daleko od zadovoljavajućeg. Najveći problem je needuciranost službenika koji prvi komuniciraju sa žrtvom koja prijavi seksualno nasilje, te izostanak suradnje među institucijama. Stoga bi trebalo donijeti protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Protokol je izrađen, ali čeka da ga netko pošalje u saborsku proceduru. Njime bi se uveo standardiziran postupak prema žrtvama seksualnog nasilja, kako što je to već učinjeno za žrtve nasilja u obitelji.
Istraživanja o rasprostranjenosti seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, provedena proteklih godina, pokazuju da je ovaj problem znatno veći nego što govore statistike o prijavljenim kaznenim djelima. Više od polovice žena kazalo je da su doživjele neželjene seksualne komentare, a više do 40 posto njih i neželjeno, prisilno dodirivanje tijela. Istraživanje na reprezentativnom uzorku žena u Hrvatskoj pokazalo je da je čak 17 posto žena doživjelo silovanje ili pokušaj silovanja. Polovica žena – žrtava nasilja u obitelji, doživjelo je silovanje kako sastavni dio obiteljskog nasilja. Neki oblik seksualnog nasilja u djetinjstvu pretrpjelo je gotovo 14 posto mladih.