Sa okruglog stola “Ravnopravnost spolova u medijima”, koji je 7. svibnja održan u Novinarskom domu, upozoreno je kako se žene u medijima rjeđe pojavljuju u kontekstu politike, a češće u zabavnim blokovima vezanim za ljubavne afere, te da moraju uložiti više truda od muškaraca kako bi uspjele u političkom životu.
Iznoseći svoja iskustva prve žene na čelu hrvatske Vlade, premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je kako žene u političkom životu moraju uložiti trostruko više energije od muškaraca. U medijskom smislu, kako je rekla, značajno različit tretman imaju udane žene, od onih koje to nisu.
Neshvatljiva joj je, kako je rekla, količina medijskog prostora potrošena na “lamentacije” o njezinim broševima, torbicama i svemu drugom nevažnom za obavljanje poslova bilo koje žene u politici.
Iznjela je i primjere nekih novinskih naslova kao što je onaj “Maltretirala me jezikom” na tekstu o tome kako je muž pretukao ženu, ili “Namamio djevojčicu i obljubio” na tekstu u kojem je bilo riječi o brutalnom silovanju djevojčice.
Kosor je također napomenula kako se svaka rasprava o ravnopravnosti spolova i seksizmu percipira često kao “nešto nevažno”.
Analiza 12.000 članaka tijekom proteklih godinama pokazala je da žene nisu jednako kao muškarci zastupljene u medijima, ustvrdila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik. Dodala je kako je analiza naslovnica dvaju najtiražnijih dnevnika tijekom prošle godine pokazala kako broj slika sa ženama na naslovnicama nije prešao 23 posto, dok se tek u 24 posto naslova spominju žene.
Dodala je kako se žene rijetko spominju u kontekstu gospodarstva i politike, te ih se najčešće stavlja u kontekst zabave i afera.
Na skupu je također bilo i riječi o ženama u ruralnim sredinama. One se, kako je rečeno, spominju uglavnom u kontekstu izbora “Vinske kraljice” ili “Seoske žene”.
Koordinatorica grupe za ženska ljudska prava B.a.b.e. Sanja Sarnavka upozorila je na nesrazmjer prikaza žena u reklamama. Na reklamama, koje zauzimaju od 60 do 80 posto medijskog prostora, oko 70 posto je žena, dok su u informativnom programu one u svakom smislu podzastupljene.
Novinarka Marija Gerbec Njavro rekla je da nije ni čudo što se mediji nikada ne obraćaju za komentar ženama kada je riječ o brodogradnji, kada u saborskom Odboru za pomorstvu, promet i veze ne sjedi ni jedna saborska zastupnica, dok u Odboru za ravnopravnost spolova sjedi deset žena i samo tri muškarca.
Na skupu je predstavljeno i hrvatsko izdanje publikacije Međunarodne federacije novinara “Uspostavljanje ravnoteže – ravnopravnost spolova u novinarstvu”. Ona bi, po riječima predstojnice Vladinog ureda za ravnopravnost spolova Helene Štimac Radin, trebala biti od pomoći novinarima da prepoznaju važnost pitanja ravnopravnosti spolova.
Stereotipi i seksizmi, kako je rečeno, krupna su prepreka ravnopravnosti spolova.
Još uvijek se seksizam ne osuđuje kao rasizam i još je dug put do toga da do toga dođe, poručeno je sa skupa.
