Ovog će se lipnja u Dohi održati 38. sastanak UNESCO-ove Svjetske baštine, a jedna od tema bit će nimalo ugodna za Vladu Zorana Milanovića te gradonačelnika Dubrovnika Andru Vlahušića, donosi Index.hr. Naime, UNESCO će raspravljati o projektu golfa na Srđu te projektu izgradnje na predjelu Bosanka ponad Dubrovnika te utjecaju tih projekata na spomeničku baštinu.
Preliminarni izvještaj pun je oštrih kritika na rad hrvatskih državnih službi i ministarstva, a prijeti se izbacivanjem Dubrovnika s lista zaštićenih spomeničkih cjelina UNESCO-a.
Valja naglasiti kako je izvještaj UNESCO-a napravljen na prijedlog hrvatskih civilnih udruga, koje su obavijestile ovu krovnu međunarodnu spomeničku instituciju kako će se na predjelu Srđa i Bosanke ponad Dubrovnika graditi apartmanska naselja. UNESCO naglašava kako su prostorni planovi prihvaćeni od nadležnih državnih službi te od Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
“Državne vlasti nisu nam dale podatke vezane uz izgradnju i kakav bi to moglo imati utjecaj na zaštićena područja Dubrovnika. Prema dokumentaciji koju smo uspjeli prikupiti došli smo do saznanja kako bi upravo najavljeni radovi mogli imati nepovratni utjecaj na dijelove Dubrovnika koje smo zaštitili”, stoji u izvještaju UNESCO-a.
Također, u izvještaju UNESCO-a naglašava se kako državna tijela nisu dala dokumente iz kojih bi bilo vidljivo kako je organizirano očuvanje zaštićene spomeničke cjeline s obzirom na utjecaj izgradnje na staru gradsku jezgru Dubrovnika te jasnu granicu zaštićenog dijela od dijela za gradnju.
“Preporučujemo da država odmah zaustavi sve radnje na projektima dok se ne napravi sveobuhvatna studija i procjene utjecaja na zaštićenu spomeničku cjelinu”, stoji u preporukama UNESCO-a te se dodaje da Dubrovniku nedostaje Studija koji bi pokazala utjecaj velikog broja gostiju koji dolaze u Dubrovnik sa cruisera.
Podsjetimo kako je u travnju prošle godine zbog projekta golfa na Srđu u Dubrovniku održan i referendum. Iako je protiv projekta bilo 10.051 glasača, a za projekt njih 1.846, referendum nije uspio jer na njega nije izašla većina građana. Na referendum se odazvalo 31,51 posto birača. No, tijekom referenduma postalo je jasno kako Vlada i lokalna vlast nisu dali odgovore na sva pitanja.
