Prenosimo vijest s web stranice GONG-a.
Ustavni sud RH temeljem žalbe GONG-a odlučio je da kandidati za javne funkcije moraju javnosti predočiti svoje životopise. Visoki upravni sud u Zagrebu ranije je te podatke proglasio tajnima.
Građani ima pravo dobiti na uvid životopise kandidata za javnu funkciju. Ovo možda zvuči kao logična i samorazumljiva tvrdnja, ali zapravo se radi o sažetku odluke Ustavnog suda donesene temeljem žalbe GONG-a.
Radi se o slučaju koji datira još iz 2011. godine, kada su temeljem javnog natječaja birani članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Iako se radi o značajnoj javnoj funkciji, hrvatsko je pravosuđe podatke o osobama koje bi trebale nadzirati izabrane dužnosnike proglasilo – tajnima. Učinio je to, da budemo sasvim precizni, Visoki upravni sud u Zagrebu odlukom od 15. veljače 2012. godine.
Takvu sudsku presudu, zajedno s rješenjem saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove od 26. svibnja 2011. godine, sada je ukinuo Ustavni sud. Stav je ustavnosudskog vijeća, predvođenog Snježanom Bagić, da “javnost ima pravo znati tko su – u smislu životopisa koji ‘stoje iza njih’, pogotovo kad te životopise napišu oni sami – kandidati koji ulaze u ‘javnu arenu’ već samom kandidaturom za javnopravno tijelo”.
“Predmet razmatranog spora po mišljenju Ustavnog suda predstavlja stvar od javnog interesa. Naime, Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa je jedno od najvažnijih tijela za borbu protiv korupcije i sukoba interesa te postoji opravdani interes javnosti za pristup traženoj informaciji u pogledu životopisa svih osoba koje su se prijavile za članove i/ili predsjednika tog Povjerenstva”, obrazložio je Ustavni sud razlog zbog kojeg je GONG imao pravo tražiti na uvid životopise kandidata za članstvo u Povjerenstvu.
Svoju odluku je Ustavni sud RH utemeljio na ranijoj presudi Europskog suda za ljudska prava (ELJSP) u predmetu Társaság a Szabadságjogokért protiv Mađarske. Radi se o tužbi podignutoj nakon što je Ustavni sud Mađarske nevladinoj udruzi Társaság a Szabadságjogokért zabranio uvid u podnesak kojim je član mađarskog parlamenta pokrenuo ustavnosudsku kontrolu amandmana Kaznenog zakona. ELJSP je tada zaključio da se radilo o nedopustivoj cenzuri, odnosno da “prepreke stvorene s namjerom sprječavanja pristupa informacijama od javnog interesa mogu obeshrabriti one koji rade u medijima ili srodnim područjima”, u koja spadaju i nevladine udruge kao predstavnici zainteresirane javnosti.
