Povodom otvaranja izložbe ‘Vama na usluzi-umjetnost i svijet rada’, održana je konferencija za medije na kojoj su prisustvovali/e kustosice izložbe Silvia Eiblmayr i Christiane Erharter, Doraja Eberle, predsjednica upravnog vijeća Zaklade ERSTE, te umjetnici/ce Pavel Braila, Ulrike Lienbacher i Ann Tallentire.
Kroz umjetničke radove, na izložbi je prikazan različit pristup transformaciji procesa rada i pitanja kako on utječe na naše živote. Problematiziraju se prilike i rizici koje trenutne forme donose, te preispituje fleksibilnost, mobilnost i automatizacija radnog procesa. Osim djela Pavela Braila, Anne Jermolaewe, Daniela Knorra i Ulrike Leinbacher koji su pozvani na suradnju i izradu umjetničkih radova na temu rada, u izložbi sudjeluju i Harun Farocki, Adrian Paci i Anne Tallentire sa svojim videoradovima.
Nakon premijerne izložbe u Tehničkom muzeju u Beču, te u Steyru u Gornjoj Austriji, izložba je nastavila svoj put do Zagreba. Kroz umjetnost i tehnologiju analiziraju se aspekti rada s obzirom na trenutnu ekonomsku i društvenu krizu u istočnim i središnjim dijelovima Europe. To su područja koja prolaze kroz gospodarske i socijalne krize, a s kojima Austrija ima povijesno duge i bliske veze u svim mogućim segmentima. Kroz umjetničke radove nastojalo se prikazati, ali i postaviti pitanje što je rad zapravo? Kad je to privilegija, a kad teret? Kako rad ili nezaposlenost utječe na to kako mi percipiramo sami sebe?
‘Umjetnost i rad su zapravo vrlo kompleksna pitanja kojima smo mi, iz Erste fundacije pokušali pristupiti iz različitih perspektiva, uglavnom iz aspekta socijalne integracije, uključenosti migracije itd. Kada su Silvia Eiblmayr i Christiane Erharter prije dvije godine došle na ideju da organiziraju izložbu na tu temu, one su jasno navele i dale nam do znanja da su umjetnost i rad teme već dugi niz godina. Na sreću mi smo uspjeli naći odličnog partnera u Tehničkom muzeju u Beču, i uspjeli premjestiti tu istu izložbu u Zagreb gdje je ta tema također jako prikladna, tako da će sljedećih nekoliko mjeseci zahvaljujući ravnateljici muzeja i njenom timu ova izložba biti otvorena i dostupna javnosti’ rekla je Doraja Eberle.
Nakon Doraje Eberle, svim prisutnima obratila se i jedna od kustosica izložbe Christiane Erharter zahvaljujući odazivu na izložbu koju je u suradnji sa Silviom Eiblmayr stvarala s obzirom na pitanje mijenjanja tržišta rada i načina na koji migracijske tendencije utječu na svakodnevni život.
{slika}
‘Za kraj bi samo htjela napomenuti zašto se izložba održava u Tehničkom muzeju. Tu se postavlja pitanje na koji način su se tehnološki procesi razvili i utjecali na sam rad, a možda je najzanimljivije spomenuti kako je i sama izložba posvećena pisaćem stroju. To je zastario predmet, ali njegovo pitanje vidljivosti može biti kontekst Tehničkog muzej, odnosno način formulacije i dokazivanja tog procesa, tako da će biti jako zanimljivo’, zaključila je Christiane Erharter.
Nakon konferencije, organiziran je obilazak izložbe u društvu kustosica i umjetnika/ca koji su predstavljali svoj rad, te bili otvoreni za sva dodatna pitanja u vezi svojih projekata. Pavel Braila, moldavski umjetnik predstavio je svoj projekt posvećen pisaćem stroju. U svojoj instalaciji i videoradu prikazuje pisaći stroj, predmet koji ima veliku povijest i presudnu ulogu u promjeni svijeta rada. Mehanički stroj koji je izumio muškarac, bio je presudan za emancipaciju žena, te feminizaciju rada koja se dogodila pojavom pisaćeg stroja. Instalacija simbolizira i povezanost s današnjim suvremenim računalima, u kojima je sačuvana još jedino tipkovnica. Braila skreće pozornost na zvuk, te pitanje nastajanja i nestajanja određenim strojeva razvojem tehnologije. Osim instalacije izveden je i performans ‘U počast pisaćem stroju: otisci tintne vrpce’ gdje je dvadeset daktilografa i osoba s dobrim poznavanjem daktilografije nastupilo tipkajući na pisaćim strojevima.
‘Nordbahn (Sjeverna željeznica)’ videoinstalacija je Anne Jermolaewe koja se bavi pitanjem žena iz istočne Europe koje dolaze u Austriju kako bi obavljale kućanske poslove, brinule za djecu i starije. Razgovarala je s putnicama na prigradskim linijama, te njihovoj svakodnevnoj borbi i životu s niskim plaćama, često i bez socijalnog osiguranja u poslu koji iako zaslužuje mnogo više, nije društveno priznat.
‘Roboti prosjaci Alpha & Beta’ je djelo Daniela Knorra koji izrađuje interaktivne robote prosjake. Prosjačenje kao jedan od najstarijih oblika rada, inspiriralo je umjetnika na projekt o robotu koji prosi, i kroz koji se ispostavilo da su ljudi spremniji dati novac robotu nego prosjaku. Robot također služi kao medij za propitivanje normi i vrednovanja tijela u odnosu na rad.
‘Tijela’ je instalacija Ulrike Leinbacher u suradnji s Wiener Porzellanmanufaktur Augarten koja kroz nadzorna zrcala stvara rad na temu samokontrole, odnosno načina na koji ljudi rade na vlastitom tijelu i njegovu usavršavanju. Instalacije su u obliku utega različitih veličina i težina, a nadopunjuje ga video rad pod nazivom ‘Cijeđenje limuna’ u kojoj se metoda treninga povezuje s umjetničkim radom Ulrike Lenbacher.
‘Usporedba pomoću trećega’ dvokanalna je instalacija Haruna Farockia o građanskim radovima u Africi, Aziji i Europi. Tema je automatizacija proizvodnog procesa i usporedba različitih stupnjeva učinkovitosti.
‘Uključi’ je videorad Adriana Paca koji se bavi temom nezaposlenosti i čekanja posla. Radi se o okupljanju u albanskom Skadru gdje nezaposleni muškarci svakodnevno čekaju u nadi da će pronaći posao i način iz teške situacije u kojoj žive.
‘Lelujanje: dijagram xv’ videoprojekcija je umjetnice Anne Tallentire koja je bilježila nezamijećene aktivnosti ljudi koji rade u londonskoj financijskoj četvrti. Sistematiziranjem njihovim radnja i kadrova, postavlja pitanje za koju plaću se obavljaju poslovi koji osiguravaju kvalitetu gradskog života i tko stoji iza njih. Zanima se za pitanje neprestanog društvenog mijenja koji se održava u rutinskim radnjama i pokušava ih prenijeti kroz svoj rad.
Izložba će biti otvorena sve do 30. rujna 2014. godine u Tehničkom muzeju u Zagrebu.
