Na jučerašnjoj konferenciji o modelima učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnom sektoru, potvrđena su oprečna stajališta poslodavaca, sindikata i Vlade o outsourcingu, odnosno izdvajanju pratećih djelatnosti u javnom sektoru.
Potpredsjednica vlade i ministrica socijalne politike i mladih, Milanka Opačić, smatra da je prelazak zaposlenih koji se ne bave osnovnom djelatnošću ustanova u kojima su zaposleni, kod novog, čitaj privatnog, poslodavca, najracionalnije rješenje za smanjenje troškova. Naglašava da bi takvi radnici prelaskom kod novog poslodavca očuvali radna mjesta i prava iz radnog odnosa.
“Smatramo da je najbolji model upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi, onaj po kojem ćemo posao dati onima kojima su čišćenje, pranje i ostale pomoćne djelatnosti temeljni posao. Imamo nejednake standarde, cijene su različite i moramo ujednačiti standarde jer više tako ne može”, izjavila je Opačić za središnji Dnevnik HTV-a.
“Na jednu do pet godina, koliko je predviđeno europskom direktivom, zaštitit ćemo radnike, sva njihova radnička prava. To znači da nitko neće ostati bez posla, imat će zaštićena prava kolektivnim ugovorom kao i sada u državnom sektoru. U tom im se dijelu ništa ne mijenja, osim što mijenjaju poslodavca”, rekla je Opačić te pozvala sindikaliste da ponovno sjednu za stol.
Opačić dodaje da pored outsourcinga, još uvijek nisu odbačene druge dvije opcije – poboljšanje efikasnosti unutar institucija javnog sektora i osnivanje spin-off entiteta to jest tvrtke u javnom vlasništvu stvorene na temelju izdvojene gospodarske cjeline.
Prema Vladinu planu, odluka o izboru modela očekuje se u svibnju ili lipnju.
Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša, pak, smatra da je Vlada već donijela političku odluku o outsourcingu, ali kaže kako nije siguran da je to ispravan smjer. “Isticanje privatnog sektora kao nečeg što je najefikasnije samo po sebi nije prihvatljivo”, kaže Pleša.
Čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić kaže da je na djelu ‘đavolski savez Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Vlade‘, koji je izravno usmjeren protiv interesa radnika. Drži kako bi outsourcing donio smanjenje cijene rada, a zatim otpuštanja te da sindikati na temelju vlastitih iskustava ne mogu vjerovati ni Vladi ni poslodavcima.
S druge strane, predsjednica Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti (HUP) Ines Vodanić ističe da bi članice Koordinacije u slučaju preuzimanja zaposlenika javnog sektora, to učinile uz poštovanje njihovih prava u razdoblju od jedne do pet godina.
Prema predstavljenoj studiji o troškovima pratećih djelatnosti u institucijama javnog sektora, usluge među kojima su čišćenje, održavanje, pranje i glačanje, kuhanje, prijevoz i zaštita, opterećuju državni proračun s 3,4 milijarde kuna godišnje (bez režijskih troškova) i zapošljavaju 26.500 ljudi. Najveći trošak od 995 milijuna kuna odnosi se na pripremu hrane i pića, 975 milijuna kuna godišnje stoji održavanje, a 950 milijuna kuna čišćenje. Troškovi prijevoza dosežu 280 milijuna kuna, pranja i glačanja 116 milijuna kuna, a zaštite 122 milijuna kuna.
