UN-ov Odbor za uklanjanje diskriminacije žena uzeo je u obzir sve probleme u provedbi Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) u Hrvatskoj, koje su im u svom izvješću iznijeli Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) te Udruga RODA. CEDAW odbor na sjednici, održanoj 15. srpnja u Ženevi, razmatrao je hrvatsko objedinjeno četvrto i peto izvješće o provedbi Konvencije. Hrvatska je svoje četvrto izvješće bila dužna predati još 2009. godine, no učinjeno je to tek 2013. godine, što je hrvatska delegacija opravdavala time da su prioritet uzeli poslovi oko pristupanja EU.
Kao što smo nedavno najavile,u Ženevi se od 6. do 24. srpnja održava 61. zasjedanje Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW Odbor) na kojem se 15. srpnja razmatralo i hrvatsko objedinjeno četvrto i peto izvješće o provedbi Konvencije o uklanjaju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), a koje Odboru podnosi Vlada RH. Donosimo detalje te sjednice.
Prije same sjednice predstavnice organizacija civilnog društva iz Hrvatske, a uz CESI i RODA-u, tu su bile i članice Ženske mreže Hrvatske, kroz neformalnu komunikaciju s članovima CEDAW Odbora, nastojale su naglasiti najbitnija pitanja iz ranije dostavljenih alternativnih izvješća. Izvješće CESI-ja i Udruge RODA naglasilo je problematiku nedostupnosti pobačaja, kršenje prava prilikom poroda, otežan pristup modernim kontraceptivima, nedostatak seksualne edukacije, otežan pristup postupcima iz domene medicinski potpomognute oplodnje i diskriminaciju pri zapošljavanju na temelju majčinstva i/ili trudnoće.
Delegacija hrvatske Vlade uglavnom se ograničila na deklarativne izjave, izbjegavajući davati konkretne odgovore. Na niz pitanja stručnjakinje Odbora CEDAW-a Louise Chalal, predstavnica nadležnog ministarstva Vlade RH odgovorila je šturo, ponavljajući informacije koje pouzdano nisu točne: da u Hrvatskoj nitko nema problema s nabavkom kontracepcije, da je pobačaj dostupan, a da ilegalni pobačaji ne postoje i nema nasilja nad ženama pri porodu. Govorilo se i o seksualnom odgoju u školama, no delegacija nije imala suvisao odgovor na pitanje zašto je tako mali broj školskih sati posvećen tako očito bitnoj temi.
Nekoliko pitanja usko vezanih uz izvještaj CESI-ja dotakla se članica Odbora Patrizia Schulz, spominjući cijenu pobačaja i kontracepcije, kršenje ženskih prava prilikom porođaja te činjenicu da se žene ne informira o tome za što zapravo potpisuju pristanak.
“Saznali smo da ne mogu odabrati u kojem položaju žele roditi i da ne postoji mogućnost poroda kod kuće jer primalje nisu ovlaštene raditi u kući, kao i da se neke žene žale da su bile brutalno tretirane u bolnicama”, rekla je Schulz, pitajući hrvatsku delegaciju što mogu reći o ovim zabrinjavajućim temama.
Pomoćnica ministra zdravlja Nataša Zorić potvrdila je da je plaćanje pobačaja i kontracepcije na teret ženama.
“Što se tiče mogućnosti kućnog poroda, postoje određeni minimalni standardi i za sada nema mogućnosti da se ta aktivnost provodi”, rekla je Zorić.
Naglasila je kako Ministarstvo zdravlja ima veoma dobru suradnju s udrugom RODA, s kojom analiziraju rodilišta i skupljaju podatke kako bi poboljšali suradnju pacijentica i liječnika.
{slika}
Članica Odbora, Nahla Hajdar naglasila je važnost prelaska sa “de jure” na “de facto” – Hrvatska treba ojačati nacionalne institucije i okvire, kako bi se osigurali kvaliteta i odgovornost za implementaciju konvencije. Smatra kako Ured za ravnopravnost spolova, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska ipak relativno nedavno izašla iz teškog sukoba i doživljava velike promjene, ipak ima smanjen budžet i ograničen broj zaposlenih, treba raditi na stručnom osposobljavanju svog osoblja. Pogotovo uzme li se u obzir da, prema rezultatima empirijskog istraživanja (koje je Vlada RH dostavila uz izvješće CEDAW-u, op. a.) čak 50% stanovništva vjeruje da muškarci i žene nisu jednaki. Dotakla se i činjenice da nedostaju podaci za niz bitnih pokazatelja stanja, što otežava dokumentaciju obavljenog posla i osmišljavanje novih alata za postizanje rodne ravnopravnosti. Članove Odbora interesiralo je i kada će Hrvatska ratificirati Istanbulsku konvenciju, no ne postoji zadani vremenski okvir u kojem bi se to moglo dogoditi.
Usprkos vještini hrvatske delegacije pri izbjegavanju određenih odgovora, Odbor se je dotakao svih pitanja koje smo im naglasile kao bitna prije početka formalnog dijela, odnosno same sjednice, te nam sada ostaje čekati objavu pisanih preporuka CEDAW Odbora i nastaviti pomno pratiti implementaciju istih u već postojeće legalne okvire.
Ukoliko Vas zanima tijek sjednice, snimka se nalazi na ovom linku.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
