Sabor raspravlja o konačnom Prijedlogu Zakona o pravu na pristup informacijama, koji bi tijela javne vlasti trebao učiniti otvorenijima i odgovornijima
“Zakon o pravu na pristup informacijama trebao bi osigurati pravo građana i građanki na otvorenu i dobru vlast”, rekao je zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan. Uvođenje povjerenika za informiranje, koji će imati žalbenu, savjetodavnu, nadzornu, te prekršajnu ulogu, pozdravlja i oporba. “Zakon će ukloniti društveno sljepilo”, ističe laburist Branko Vukšić. “Informacija treba biti javno dobro. U zakonu i piše da je informacija javno dobro, međutim zna se što vlasti čine sa javnim dobrima, privatiziraju ih, pa tako se privatiziraju informacije”, ističe Vukšić.
Iako se slažu s oporbenim kritikama na sada mnoge nedostupne informacije, vladajući smatraju da se to ne smije generalizirati. Oporba pak vladajuće poziva da se povjerenika izabere parlamentarnim suglasjem, ili dvotrećinskom većinom. “S obzirom da njega bira većina koju ima momentalno kukuriku koalicija, onda možemo posumnjati da će taj povjerenik biti nepristran, objektivan i da će raditi u interesu informiranja hrvatske javnosti, ističe HDZ-ovac Josip Đakić. Upozoravaju također da povjereniku treba osigurati kadrovske i materijalne uvjete za rad, kako zakon ne bi ostao mrtvo slovo na papiru.
Sabor bi trebao raspraviti i konačni tekst zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, po kojemu će se skratiti rokovi za prikupljanje donacija za izborne kampanje. Donacije su se do sada mogle prikupljati do 30 dana nakon završetka kampanje, a sada bi se mogle prikupljati samo do izbora.
Prema tom zakonskom prijedlogu, donacije koje im prispiju nakon izbora kandidati će morati vratiti donatorima, a ako povrat nije moguć ili se radi o donaciji iz nedopuštenog izvora, uplatiti u državni proračun. Predloženi su i viši limiti za troškove kampanje za lokalne izbore pa će kandidati i kandidatkinje za gradonačelnika ili gradonačelnicu Zagreba, umjesto 500 000, za kampanju moći potrošiti milijun kuna, dok će kandidati i kandidatkinje na izborima za župana ili županicu i gradonačelnika ili gradonačelnicu velikog grada moći potrošiti 600 000 kuna.
Određeno je i da kandidati i kandidatkinje koji ulaze u drugi izborni krug mogu potrošiti najviše 20 posto iznad tih limita. Vlada nije prihvatila prijedlog nekoliko klubova iz rasprave u prvom čitanju da se, umjesto otvaranja posebnog žiroračuna za kampanju svake liste, utvrdi obveza stranke da račun vodi na razini županije, a da za liste na općinskoj razini podnosi izvješća.
