U zemljama članicama Europske unije parlamentarni se izbori održavaju do nedjelje, 7. lipnja 2009., kada će biti poznati i izborni rezultati.
Gotovo 375 milijuna građana EU s pravom glasa na ovim će izborima izabrati 736 zastupnika na mandat od pet godina. Europski se zastupnici biraju na neposrednim izborima na temelju općeg i jednakog prava glasa. Svaka zemlja članica Europske unije ima svoju kvotu zastupnika koja se određuje na temelju broja stanovnika. Najviše budućih parlamentaraca, njih 99, bira se u Njemačkoj, a najmanje na Malti koja u Europski parlament šalje pet zastupnika. Izabrani zastupnici se u EP-u opredjeljuju za pojedinu političku grupu te ne djeluju na temelju nacionalne pripadnosti. U prošlom sazivu najveće grupe bile su Europska pučka stranka i Europski demokrati s 288 zastupnika te Stranka europskih socijalista s njih 216. U tom sazivu parlament je imao 783 zastupnika, no taj broj je temeljem Ugovora iz Nice smanjen na 736 za budući saziv.
Europski parlament već nekoliko mjeseci vodi jaku interaktivnu kampanju čiji je cilj uvjeriti birače da izađu na izbore. Naime, niski je odaziv već tradicionalno najveći problem europskih izbora. U svrhu olakšavanja glasovanja u nekim su zemljama uvedeni noviteti poput glasovanja putem interneta. Na taj je način u Estoniji do sada glasovalo 43 000 ili gotovo pet posto registriranih birača. U finskoj je tijekom pet dana tzv. ranih izbora ili predizbora glasovalo 12,6 posto birača što je povećanje od 1,2 posto u odnosu na izbore 2004. godine.
