U Centru za mirovne studije (CMS) u petak 20. rujna predstavljeno je istraživanje Zastupljenost i indikatori diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova u Republici Hrvatskoj.
Osnovni cilj istraživanja bio je dobiti uvid u razinu ksenofobije te stavove prema multikulturalnom društvu među građanima i građankama Republike Hrvatske.
Mnoga domaća i međunarodna izvješća pokazuju da je u Hrvatskoj etnička, rasna i vjerska diskriminacija i dalje velik problem. Iako je donesen cijeli niz politika koje zakonskim i institucionalnim rješenjima pokušavaju riješiti ovaj problem, stvarno poboljšanje položaja određenih društvenih skupina i dalje nije dovoljno postignuto. U CMS-u vjeruju da razlog leži upravo u tome da se nedovoljno radilo na otklanjanju predrasuda i strahova koje dio građana Hrvatske imaju prema nekim etničkim i vjerskim manjinama te dijelu stranaca, a koje su osnovni uzrok kršenja ljudskih prava ovih skupina.
Istraživanje je usmjereno na nekoliko osnovnih tema, kako bi se pomoglo donošenju kvalitetnijih politika koje bi bile usmjerene na otklanjanje predrasuda i strahova, a to su: važnost nacionalnog i vjerskog identiteta, općenita razina ksenofobije te stavovi prema multikulturalnom društvu, stavovi prema dodjeli državljanstva doseljenicima, diskriminacija stranaca i stavovi prema određenim kategorijama stranaca s obzirom na razloge njihovog boravka u Hrvatskoj. Dodatno, ispitana je i ksenofobija prema određenim etničkim, vjerskim i političkim skupinama.
Općenito gledajući, rezultati istraživanja pokazuju da građani Republike Hrvatske deklarativno ne podržavaju diskriminaciju stranaca, podržavaju multikulturalizam i prosječno nemaju izrazite ksenofobne stavove. S obzirom na to da se u većini ispitivanih stavova barem polovica ispitanika odredila u smjeru prihvaćanja multikulturalnog društva te prihvaćanja nacionalnih manjina i doseljavanja stranaca, kao i poštivanja njihove ravnopravnosti u odnosu na građane Hrvatske, u CMS-u smatraju kako Hrvatska ima potencijala da se uspješno bori protiv diskriminacije.
Lora Vidović, pučka pravobraniteljica, rekla je kako je u 2012. godini njenom uredu podnijeto tek 200-tinjak pritužaba na diskriminaciju te kako taj podatak govori kako se građane/ke teško odlučuju na prijavljivanje što radi straha što radi nedovoljne informiranosti na kojoj treba dodatno raditi. Vidović je naglasila kako je potrebna edukacija o ljudskim pravima i diskriminaciji, posebno onima koji su izravno zaduženi za provedbu zakona, prvenstveno misleći na policiju.
S druge strane, istraživanje je otkrilo i nezanemariv stupanj ksenofobije prema određenim skupinama, odnosno nezanemariv udio stanovništva koje osjeća da neke etničke, vjerske i druge skupine predstavljaju opasnost za Hrvatsku i njene građane. U prvom redu, to se odnosi na stavove prema Romima, tražiteljima azila, Srbima, muslimanima, Kinezima i Arapima. Iako su u svim slučajevima postoci ksenofobnih stavova usmjerenih prema ovim skupinama manji od 50 posto, ovakvi postoci ksenofobije prema tim skupinama moraju se shvatiti ozbiljno i treba raditi na njihovom uklanjanju.
Sara Lalić iz CMS-a naglasila je kako je premalo politike usmjereno na smanjivanje diskriminatornih stavova te kako zakonski okvir postoji, ali se na osnovnim uzrocima diskriminacije (stereotipi, strahovi, predrasude) nedovoljno radi. Prema istraživanju, gotovo polovica građana/ki Hrvatske nema ksenofobične stavove te se u tome vidi dobar potencijal da Hrvatska krene prema otvorenijem društvu.
Upravo sada je pravo vrijeme da se institucije i društvo u cjelini ozbiljno posvete rješavanju problema ksenofobije u Hrvatskoj. Imajući u vidu iskustvo drugih članica Europske unije, ulaskom Hrvatske u EU moglo bi doći do većeg doseljavanja stranaca u našu zemlju. Isto tako, teška ekonomska situacija u kojoj se zemlja nalazi, velika stopa nezaposlenosti i egzistencijalna nesigurnost građana te velika ekonomska nejednakost zasigurno bi mogle biti okidač za još veću netrpeljivost prema pripadnicima nacionalnih manjina i strancima koji žive u Hrvatskoj.
Anton Vukelić, suradnik tvrtke Target d.o.o. koja je provela istraživanje, naglasio je kako se samo na temelju jednog istraživanja ipak ne mogu donositi zaključci te je naglasio kako stavovi i ponašanje nisu povezani.
U CMS-u drže da se javne politike u ovom trenutku trebaju još više usmjeriti na otklanjanje predrasuda građana prema etničkim, vjerskim i rasnim manjinama te doseljenicima kroz obrazovanje, prvenstveno kroz sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja na svim razinama školovanja. Nadalje, državne bi se institucije, uključujući i akademsku zajednicu, trebale usmjeriti na dodatno i dublje istraživanje predrasuda prema manjinskim društvenim skupinama te fenomene poput rasizma, ksenofobije, ekstremnog nacionalizma, ali i seksizma, homofobije i drugih sličnih negativnih društvenih pojava. Isto tako, potrebno je da se mediji s posebnom pažnjom i odgovornošću odnose prema ovim temama te da posebno odgovorno shvate svoju ulogu u kreiranju javnog mnijenja koje ponekad može negativno utjecati na poštivanje ljudskih prava ugroženih skupina.
Sandra Benčić iz CMS-a zaključila je kako 50 posto građana/ki Hrvatske nema diskriminatorne stavove i na tome treba graditi sve daljnje aktivnosti, počevši od edukacija, kako bi upravo ti građani i građanke poslali poruke zašto oni takve stavove nemaju.
