Iako podaci o zastupljenosti žena i muškaraca na ovogodišnjim izborima za Europski parlament pokazuju pozitivan pomak u odnosu na prethodne godine, postotak i dalje nije uravnotežan.
Tako su muškarci činili većinu od 63 posto, dok su žene bile zastupljene s preostalih 37 posto, što je dva posto više nego 2009. godine. Najveći pomak dogodio se između 1989. i 1994. godine, kada se postotak žena povećao s 19 na 26 posto. Pozitivan trend se treba i nastaviti, no na tome je neprestano potrebno raditi.
Podaci o pojedinim zemljama pokazuju kako je svijetla točka Europe Malta, s čak 67 posto žena na izborima, a slijede je Švedska i Irska s 55 posto žena, Finska s 54 posto te Estonija s 50 posto. Tamna strana europske rodne ravnopravnosti iskazana je sa svega 9 posto žena u Litvaniji, 17 posto na Cipru i 19 posto u Mađarskoj.
Hrvatska se sa svojih 45 posto polagano, ali sigurno bliži idealu rodne ravnopravnosti, pa se nadamo da će se taj trend nastaviti i u budućnosti.
{slika}Članak je nastao u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012 te sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije niti Ureda za udruge Vlade RH.
