Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić jučer je na konferenciji o održivosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost rekao kako je hrvatski mirovinski sustav fiskalno održiv, ali ga treba i dalje razvijati, posebice kroz povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup kada Hrvatski ekonomski ojača.
Povodom ove ministrove izjave reagirao je Savez samostalnih sindikata Hrvatske. U SSSH ističu kako drugi stup ne može riješiti temeljne probleme mirovinskog sustava Hrvatske, te da je preusmjeravanje jedne četvrtine doprinosa u drugi stup upravo jedan od glavnih razloga njegove trenutne fiskalne neodrživosti, zbog čega si takvu mjeru nisu mogle priuštiti ni znatno bogatije države od Hrvatske.
Neovisno o rezultatima poslovanja mirovinskih fondova, činjenica je da individualna kapitalizirana štednje sama po sebi ne može riješiti problem nepovoljnog omjera osiguranika i korisnika mirovina, odnosno demografskog starenja stanovništva, poručuju iz SSSH.
Također, u SSSH smatraju da, iako su nedavne izmjene Zakona o obaveznom mirovinskom osiguranju sadržavale određen broj pozitivnih koraka, one nisu donijele rješenje temeljnih problema sustava, a posebno u pogledu osiguravanja sigurnih i adekvatnih mirovina za današnje mlade radnike, te ističu da s obzirom na to da dobar dio mladih radi u atipičnim i prekarnim oblicima radnih odnosa, te se često nalazi u razdobljima dugotrajne nezaposlenosti, uslijed čega su u neodgovarajućoj mjeri pokriveni sustavom mirovinskog osiguranja, jačanje vezivanja mirovina uz uplaćene doprinose, osudit će ih na niske mirovine i siromaštvo u starosti.
Ovom prilikom, SSSH još jednom podsjeća da je model mirovinske štednje u drugom stupu kakav je uvela Hrvatska u suprotnosti s europskim socijalnim modelom i mirovinskim sustavom starih članica EU. Uz to, ističu, sadašnji je trend u novim članicama koje su ovakav model uvele upravo suprotan – većina tih zemalja teži smanjivanju ili zamrzavanju uplata u drugi stup.
Zaključak SSSH jest da je dugoročno rješenje održivosti i adekvatnosti hrvatskog mirovinskog sustava jedino moguće povećanjem stope zaposlenosti, rastom plaća i eliminacijom rada na crno, te ponovnim jačanjem prvog mirovinskog stupa i pronalaženjem modela financiranja javnog sustava mirovina.
