Još u srpnju 2014. godine Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja izradio je “Izvještaj o vanjskom vrednovanju provedbe zdravstvenog odgoja šk. godine 2012./2013. I 2013./2014.”.
Međutim, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo je rezultate evaluacije zadržati za sebe pa tako izvještaj nije objavljen javnosti niti su s njegovim sadržajem upoznati autori/ce kurikuluma i provoditelji/ce programa Zdravstvenog odgoja (ZO). No, sezamweb.net zahvaljujući Zakonu o pravu na pristup informacijama došao je do rezultata evaluacije te donosi kratki pregled.
Podsjetimo, ZO je uveden kao obavezni sadržaj u šk. god. 2012/2013 u svim razredima osnovne i srednje škole te se nastavio provoditi u šk. god. 2013./2014. Provedba nastave predviđena je u sklopu sata razrednika, dok je satnica propisana posebno za svaki razred osnovne i srednje škole do najviše 12 sati. Nastavni plan i program sastoji se od 4 modula: Živjeti zdravo, Prevencija nasilničkog ponašanja, Prevencija ovisnosti i Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje.
Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) je tek u drugoj godini provedbe pripremila i objavila priručnike zdravstvenog odgoja za osnovnu i srednje škole kao polazišne materijale u pripremi i izvedbi nastave zdravstvenog odgoja.
Praćenje i vanjsko vrednovanje provedbe ZO tokom dvije školske godine imalo je za cilj utvrditi provode li se uvedeni sadržaji na prihvatljiv način za sve sudionike, zatim utvrđivanje razine usvojenog gradiva kroz ispitivanje obrazovnih ishoda na kraju obrazovnog ciklusa te, u mjeri u kojoj je to moguće, usvojenost stavova i ponašanja (tj. primjenu znanja). U evaluaciji je sudjelovalo 55 škola (i OŠ i SŠ) u šk. god. 2012./2013. i 155 škola (i OŠ i SŠ) u šk. god. 2013./2014 i to učenika/ca trećeg, petog i sedmog razreda OŠ i prvog i trećeg razreda SŠ.
Izvještaj evaluacije je prilično opsežan te sezamweb.net donosi samo neke od rezultata dobivenih vrednovanjem provedbe ZO.
Rezultati pokazuju da su učenici/e 3. i 5. razreda osnovnih škola iskazali veće znanje sadržaja ZO u završnoj točki mjerenja. Pretpostavlja se da se dio ovog porasta u rezultatu može objasniti pohađanjem nastave ZO. U 7. razredu osnovne škole, te u 3. razredu srednje škole zabilježen je značajan porast rezultata učenika/ca samo i isključivo na četvrtom modulu (Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje) između početne i završne točke mjerenja. Rezultati upućuju na zaključak kako je provedba ZO u srednjim školama bila manje uspješna u povećanju razine znanja učenika/ca, nego što je to bio slučaj u osnovnoj školi.
Nastavnici/e najvećim problemom smatraju to što nije provedena sveobuhvatna izobrazba za provođenje ZO dok najmanjim problemom smatraju to da program vrijeđa njihove vjerske osjećaje. Sukladno tome, ne osjećaju se dovoljno kompetentnim za provedbu svih sadržaja zdravstvenog odgoja, te se za pomoć obraćaju kolegama/icama, stručnoj službi i vanjskim suradnicima/ama. Često se ističe da je jedan školski sat premalo vremena za izvođenje većeg dijela radionica iz AZOO priručnika. Nezadovoljstvo priručnicima izražavaju djelatnici/e u polovici škola te smatraju kako su “šturi i suhoparni te neprilagođeni uvjetima u školi”.
Na kraju, izvještaj donosi slijedeće zaključke i preporuke za POBOLJŠANJE provedbe zdravstvenog odgoja:
– Sadržaji ZO se preklapaju s mnogim drugim školskim/izvanškolskim aktivnostima. U većini škola prisutne su iste ili slične teme u drugim predmetima, satovima razrednika ili projektima koje škole provode
– Nema značajnog napretka u izmjerenim znanjima, odnosno izostao je edukacijski učinak ZO, osim u 3. i 5. razredima OŠ. Ovakav nalaz moguće je povezati s razvojnom dobi učenika/ca ali i radom učitelja/ca. U srednjim školama gdje je na početnom i završnom ispitivanju izmjerena podjednaka razina poznavanja sadržaja te je u potpunosti izostao edukacijski učinak programa jedan od mogućih razloga je upitna motivacija škola za izvedbu ZO
– Dok je kod učenika/ca OŠ usvojenost sadržaja prilično visoka, kod učenika/ca SŠ postoji prostor za napredak i usvajanje novih znanja u ovom području.
– Nužna je bolja i pravovremena priprema dokumenata, materijala, škola i svih uključenih dionika od strane nadležnih institucija pri uvođenju novih sadržaja u obrazovni sustav.
– Potreba za razradom dodatnih materijala za izvođenje nastave ZO.
– Potreba daljnjeg unaprjeđenja priručnika AZOO, posebno kad je riječ o vremenskoj dimenziji provedbe predloženih aktivnosti.
– Nastavnici/e su podijeljeni u stavu oko ZO pri čemu dio njih izražava zabrinutost oko budućnosti provedbe na predloženi način zbog niza činitelja: organizacijskih, profesionalnih i osobnih. Svi nastavnici/e slažu se kako su teme ZO iznimno važne za učenike/ce te izražavaju spremnost za daljnje stručno usavršavanje na ovom području
– Nastavnici/e iskazuju pozitivan stav prema preporučenim metodama rada ali ističu nedostatak vremena za provedbu i manjak samopouzdanja za izvođenje sadržaja i metoda koji su im manje poznati.
– Izražena potreba za kontinuiranim stručnim usavršavanjem o sadržajima ZO za sve nastavnike/ce i stručne suradnike/ce.
– Provedba kroz 12 sati je nedostatna satnica za provedbu sadržaja ZO što smanjuje mogućnost ostvarivanja učinka na učenike/ce s obzirom na napredak u znanjima, vještinama i stavovima.
– Razrednici/e iskazuju nezadovoljstvo održavanjem nastave ZO za vrijeme sata razrednog odjela jer im to oduzima vrijeme za redovne aktivnosti razrednika i učenika.
– Učenici/e kao i nastavnici/e prepoznali su važnost tema ZO te posebno pohvalili metode učenja i postignutu razinu međusobne komunikacije
– Dio nastavnika/ca traži mogućnost odabira svog sudjelovanja u izvedbi programa ili barem uključenje dodatnih predavača/ica za sate koji se odnose na modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje.
– Učenici/e smatraju kako su se s nekima ili većinom sadržaja ZO već susreli kroz druge predmete i ostale šk. aktivnosti. Učenici/e srednjih škola posebice napominju kako se ovi sadržaji ponavljaju u više točaka njihovog školovanja, a ne uključuju nove informacije.
– Roditelji također smatraju teme i sadržaj ZO izuzetno važni no razlikuju se u stavovima oko načina provedbe u školama.
PREPORUKE uključuju slijedeće:
– Pravovremeno informiranje škola o svemu (formalnim odredbama i stručnim sadržajima) vezanim uz ZO
– Kontinuirana edukacija nastavnika/ca u području ZO
– Škole precizno uputiti na mogućnosti suradnje s različitim institucijama, lokalnim tijelima, organizacijama civilnog društva kako bi se olakšala provedba ZO
– U suradnji sa svim dionicima utvrditi primjeren i optimalan način provedbe ZO
– Utvrditi preklapanja nastavnih sadržaja i izbjeći nepotrebna ponavljanja sadržaja ZO
– Nastavak vanjskog vrednovanja ZO
– U budućoj provedbi i vrednovanju naglasak je potrebno staviti na potencijale za promjenu stavova i ponašanja učenika/ca
