Prevela Ljiljana Žegrec
Najnovije istraživanje Europskog instituta za rodnu ravnopravnost pokazalo je da, unatoč napretku u politici, uravnoteženost poslovnog i privatnog života za muškarce i žene ostaje nejednaka diljem Europe. Istraživanje upućuje na to da su žene one koje najviše skrbe o djeci i starijima u većini država članica Europske unije. Na taj su način žene u većoj mjeri suočene s problemom usklađivanja uloge one koja skrbi za obitelj i zaposlene osobe. Spomenuti sukob predstavlja propuštenu priliku za gospodarstvo i za pojedince.
Više žena nego muškaraca smanjuje broj svojih radnih sati kako bi se posvetile neformalnim oblicima skrbi u obitelji. Jedna trećina žena koja prekida svoj radni odnos kako bi pružila njegu kao glavni razlog navodi manjak takvih usluga na tržištu.
Prema ovom istraživanju, žene u radno sposobnim godinama provode tri sata više od muškaraca brinući se o djeci. Žene zaposlene na puno radno vrijeme koje istovremeno skrbe o nekome broje i značajno više sati od svojih muških partnera ako se u obzir uzme neformalni oblik skrbi izvan radnog vremena i smanjeni broj sati slobodnog vremena.
Posao na pola radnog vremena sve je učestaliji u zemljama članicama Europske unije, posebno među ženama. Smatra se da zaposlenje na pola radnog vremena omogućuje balansiranje posla i skrbi u obitelji. Međutim, posao na pola radnog vremena za razliku od posla na puno radno vrijeme ne pruža iste prilike za napredovanjem u karijeri i zbog toga kompromis između uspješne karijere i brige o djeci još uvijek nije pronađen.
Politika uravnoteženosti
Politika uravnoteženosti (engl. Reconciliation Policies) osmišljena je kako bi se smanjio sukob poslovnih i obiteljskih obaveza i osnažilo žensko sudjelovanje na tržištu rada bez destimulacije reprodukcije.
Direktiva Europske unije iz 1996. o rodiljnom dopustu za očeve dio je politike uravnoteženosti koja je usvojena u svim zemljama članicama EU. Međutim, pravni okviri ove politike razlikuju se diljem Europe, što utječe i na samu djelotvornost tog načela. Na primjer, ako je rodiljni dopust za oca prenosiv na majku ili ako je slabo plaćen, odaziv očeva bit će slab. Poslodavci isto tako mogu biti naklonjeniji muškim zaposlenicima, budući da postoji manja šansa da uz njih dolaze i troškovi zamjene.
U Švedskoj, Danskoj i Finskoj, gdje roditeljski dopust za oca nije prenosiv na majku, zabilježen je porast sudjelovanja očeva u roditeljskim obavezama i obuhvaća 20% dopusta uzetih u tu svrhu. Politika i zakoni uravnoteženosti također mogu pozitivno utjecati na gospodarstvo i pojedinačne živote ako su kvalitetno razvijeni. Sve zemlje članice bave se ovim problemom, no razlike se i dalje osjećaju.
- Rodiljni dopust za majku je vrijeme kad buduća majka ne radi, a može primati naknadu, a on obuhvaća rođenje djeteta. Rodiljni dopust počinje neko vrijeme prije porođaja i završava nekoliko tjedana nakon toga, kad se majka vraća na posao.
- Rodiljni dopust za oca obuhvaća plaćene ili neplaćene dane izvan rada dodijeljene ocu koji se brine za dojenče.
- Roditeljski dopust definiran je kao individualno pravo radnika i radnica za odsustvo s posla zbog rođenja ili posvojenja djeteta kako bi omogućio brigu o djetetu najmanje 3 mjeseca sve do osme godine života, što određuju zemlje članice i/ili socijalni partneri. Roditeljski dopust razlikuje se od rodiljnog dopusta za majke i, tamo gdje postoji, za očeve.
