Gotovo 50 posto žena vjeruje da bi mogle unaprijediti svoju karijeru ako bi imale više vjere u sebe, prenosi The Guardian.
U istraživanju u kojem je sudjelovalo 2.000 Britanki, koje provodi Head & Shoulders, 92 posto ispitanica priznalo je odgađanja, a najčešća je prepreka tjeskoba zbog njihovog izgleda.
Ove zapreke imaju drastični utjecaj na žene u poslovnom okruženju. Naime, 24 je posto žena reklo da bi bilo na višoj poziciji u svojim karijerama samo da su se oslobodile dvojbe u sebe.
Što se može učiniti da se pomogne ženama da prevladaju nedostatak samopouzdanja?
Jo Swinson, ministrica za žene i jednakost, rekla je da iako vlada daje više mogućnosti ženama za procvat, poslodavci se također moraju potruditi.
“Samopouzdanje može biti prava prepreka ženama u postizanju njihovog punog potencijala, zato pronalazimo načine kako bismo proširili ambicije i težnje djevojaka, pružili potporu ženama u svim fazama njihove karijere i pomoći im da osnuju vlastite djelatnosti”, kazala je ministrica.
“Međutim, vlada nije jedina koja mora nešto poduzeti. Poslodavci/ke koji naporno rade na tome da stvore radno okruženje gdje se njeguje talent, a zaposlenici/e mogu napredovati, u konačnici će više profitirati jer će imati zadovoljne i efikasne radnike i radnice.
Amanda Bolt, izvršna direktorica BoardroomMom, poticala je tvrtke da provode više radionica za podučavanje žena, obuke i voditeljskih grupa te poticati više interakcije među zaposlenicima.
Kultura kompanije također je važan faktor, prema riječima Sarah Graham iz The Feminist Times: “Kompanije moraju odlučiti da li će njegovati okruženje ‘čovjek je čovjeku vuk’ ili će njegovati vještine pojedinaca/ki i proaktivno pomoći njihovim zaposlenicima/ama da steknu samopouzdanje i postignu svoj potencijal.”
“Iz moje perspektive, veliki dio problema je taj da u većim poduzećima dominiraju muškarci, a žene često moraju raditi dvostruko više i imati dvostruko više samopouzdanja kako bi imale utjecaj”, dodala je Bolt.
Istraživanje je također pokazalo da 24 posto žena nema samopouzdanja istaknuti stvari koje su dobro napravile, a 17 posto njih nisu dovoljno sigurne u sebe da traže unaprjeđenje.
“Užasne smo u sputavanju same sebe. Ne tjeramo se da dobijemo to unaprjeđenje niti se želimo istaknuti. Ne pitamo za povišicu – muškarci to rade bez problema. Više muškaraca se prijavljuje na natječaje, mi možda pogledamo opis posla i samo se fokusiramo na jednu ili dvije stvari koje ne znamo raditi”, istaknula je Bolt.
“Žene trebaju ustati i na njih se treba računati. Jednostavno se trebamo opustiti, imati samopouzdanja i ne se sramiti pitati za povećanje plaća, procjene rada i biti spremne voditi neugodne razgovore”, naglasila je.
Corinne Mills, izvršna direktorica Personal Career Managmenta, kaže da iako se iznutra ne osjećamo samopouzdano, možemo naučiti kako predstaviti sliku samopouzdanja.
“Unutar sebe se mogu događati mnoge stvari, može biti da prvi puta vodite sastanak i možete se osjećati prilično nesamopouzdano. Ali, ljudi mogu steći te vještine”, savjetovala je.
Nedostatak samopouzdanja među ženama većinom se svodi na njihov izgled. Više od polovice ispitanica kaže da nemaju pouzdanja u način na koji izgledaju. Iako se to čini nebitno u potrazi za poslom, istraživanje Debenhamsa[1] je otkrilo začuđujući domet u kojoj mjeri poslodavci/ke uzimaju u obzir izgled za vrijeme razgovora za posao.
Istraživanje je pokazalo da osoba koja intervjuira često procjenjuje kandidate na temelju osobne higijene. Okrnjen lak za nokte najgori je prijestupnik, dajući znak poslodavcu/ki da je kandidatkinja nervozana ili nepripremljena. Ispucani vrhovi navodno sugeriraju da su kandidatkinje lijene. Prema riječima Rhiannon Cosslet, urednice internetskog feminističkog magazina The Vagenda, ovo najnovije istraživanje upućuje na već poznatu priču: “Trebamo poticati ambicije mladih žena, a ne pokazivati kako ih ugušiti krivim izgledom. Nažalost, samopouzdanje nije nešto što trenutačno učimo naše mlade žene – umjesto toga uči ih se kako biti apsurdno samokritične prema svom izgledu, što je još uvijek prikazano kao glavna stvar o kojoj se trebamo brinuti, usprkos uspjesima našeg roda“.
Djevojke nastavljaju pretjecati dječake u naobrazbi, ali Bolt kaže da je priča drugačija kada se dolazi na radno mjesto.
“Djevojke su veoma dobre u polaganju ispita, dobivanju dobrih ocjena i odlasku na fakultet. No, one minute kada stupe na radno mjesto, pokaže se da nešto ne valja. Zato trebamo baciti pogled natrag u školu. Trebamo pomoći promijeniti djevojke dodatnom edukacijom već na fakultetu pomoću radionica koje će u njima razviti poslovno razmišljanje kako biti djelotvornija na radnom mjestu isticanjem i kroz aplikacije”, kazala je.
Međutim, za više vrednovanje muškarca kao zaposlenika nego žene, iako je ona više obrazovana, nije kriv tek deficit radionica osnaživanja u srednjim školama i na fakultetima. Kriv je sistem koji diskriminira žene. Naime, žene su sustavno diskriminirane na radnom mjestu – diskriminacija na razgovoru za posao, diskriminacija na radnom mjestu, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, otkazi zbog trudnoće i porodiljnog dopusta, niže plaće za rad jednake vrijednosti, sporije napredovanje i u konačnici – niža mirovina.
Patrijarhat, koji se idealno slaže s kapitalizmom, vrši sistemsko nasilje nad ženama i u cilju mu jest da su one ekonomski zavisne. Stoga, nije kriv nedostatak samopouzdanja žene za napredovanje u karijeri, nego sistem koji uči žene da budu šutljive, ponizne, krhke, skrbiteljice, itd., dok su muškarci pobjednici – hrabri i stvoreni za direktorska mjesta. Ukratko, kriv je patrijarhat koji je umanjio vrijednost žene u svim sferama života, a pogotovo u ovom dijelu sticanja ekonomske neovisnosti. Mlade djevojke koje tek izlaze na tržište rada i koje će se susresti s dvostrukom diskriminacijom (dob i rod) trebamo učiti kako . Osnaživanje i osvještavanje toga da su žene jednake i trebaju biti i ravnopravne u svim sferama života – svakako, ali i upozoravanje na one poslodavce/ke koji diskriminiraju.
Prevela i prilagodila Marija Sabolić
[1] Debenhams- lanac dućana mješovitom robom.
