Teorija domaćeg Ustava kaže da su muškarci i žene ravnopravni građani. Svakodnevna hrvatska praksa i statistika pokazuju da žene na svojim poslovima primaju 12 posto niže plaće od muških kolega, da ih u ukupnom broju nezaposlenih ima čak 174.832 ili 54,9 posto, da se manje od 10 posto žena nalazi u poslovnom svijetu na vodećim pozicijama, te da u hrvatskom tvrtkama rijetko doguraju dalje od srednje razine menadžmenta.
Nedavno istraživanje agencije Totus Opinionmetar pokazalo je da čak 88,7 posto ispitanika smatra da je u Hrvatskoj lakše napredovati muškarcima nego ženama, dok ih tri četvrtine vjeruje da na istim poslovima muškarci zarađuju veću plaću. Psihologinja prof. dr. Mirjana Krizmanić smatra da je ženama načelno teže uspjeti u životu nego muškarcima.
− Ženama je teže ih dva razloga. One uvijek rade dva posla, jedan na svojem radnom mjestu, drugi kod kuće, gdje moraju peglati, prati, kuhati… Drugi je razlog što se od žena uvijek traži više. One moraju na poslu biti točnije od svojih muških kolega, poprijeko ih se gleda kad uzmu bolovanje jer im se, primjerice, razboljelo dijete – ističe Mirjana Krizmanić. Ona pritom pravi razliku između napredovanja u politici i poslovnom svijetu.
− Politika je izuzeta od ovih pravila. U njoj se ne napreduje ni po sposobnostima, ni po znanju, nego po nekim meni nedokučivim kriterijima − navodi naša sugovornica.
Ljubomorna na djevojku
Predsjednica nevladine udruge B.a.B.e. Sanja Sarnavka ističe da se žene u svojoj karijeri testira potpuno različitim kriterijima nego muškarce. − Uzmimo na primjer Jadranku Kosor. Umjesto da se testira njezina sposobnost, prigovaraju joj da se usprotivila objavi turističkog spota s famoznom stražnjicom jer je stara pa je ljubomorna na djevojčino tijelo.
Nikada nisam čula da se muškarca dezavuira zbog godina. Što ih više ima, on je ugledniji i mudriji. Sa ženama je u javnoj percepciji, na žalost, drukčije – ističe Sarnavka. Ona upozorava da i one žene koje dođu na pozicije moći moraju prihvatiti model patrijarhalnih pravila žele li uspjeti.
{slika}
− U Hrvatskoj je, na žalost, još uvijek teško uspjeti na drukčiji način – zaključuje Sarnavka. Izvršna direktorica Centra za ženske studije Rada Borić bježi od stereotipa da je ženama teže uspjeti u životu, ali slaže se da u prostoru javnog djelovanja – bilo da je riječ o ekonomiji ili politici – postoji neravnomjerna podjela moći u našem društvu.
− Iako postoje zakonski okviri, ne potiče se istinska rodna ravnopravnost – smatra Rada Borić. Ona stereotipom smatra ocjenu da ženu moraju “gurati” muški kolege da bi ona uspjela.
− Dok god imamo uspješnih direktorica, kao što je Gordana Kovačević, ili vrsnih političarki, poput Vesne Pusić, takva ocjena ne stoji. Jednako tako, premijerka Jadranka Kosor sigurno nije “gurnuta” na poziciju u smislu poticanja ravnopravnosti spolova. Možda bismo rekli da su je “dečki” gurnuli zato što su se bojali u kakvom je stanju državu ostavio jedan njihov kolega muškarac.
K tomu, morate se složiti, nitko u tom trenutku u HDZ-ovoj garnituri i nije bio sposobniji od nje – zaključuje ona, izražavajući nadu da će žene – kreativne, sposobne i odgovorne kakve već jesu – sve manje pristajati na diskriminaciju, kako u poslu tako i u politici.
{slika}
ŽELJKA ANTUNOVIĆ – potpredsjednica Sabora, članica predsjedništva SDP-a, bivša ministrica obrane u Vladi premijera Ivice Račana.
GORDANA KOVAČEVIĆ – predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, najuspješnija hrvatska poduzetnica u 2009. godini.
LJERKA PULJIĆ – izvršna potpredsjednica Agrokora, u izboru ‘Lidera’ proglašena najmoćnijom ženom hrvatskog biznisa.
VESNA PUSIĆ – predsjednica Nacionalnog odbora za pregovore s Europskom unijom, bivša predsjednička kandidatkinja.
JADRANKA KOSOR – prva hrvatska premijerka, na položaj predsjednice Vlade došla po nalogu njezina prethodnika Ive Sanadera.
