Žene u politici: promjena paradigme

Na tribini Centra za ženske studije ‘Žene u politici: promjena paradigme’ održanoj u povodu Dana Marije Jurić Zagorke, dvije predsjedničke kandidatkinje izjasnile su se da je pozicija žena u politici doista bolja no dosad, o čemu svjedoči i aktualna predsjednička kampanja u koju su obje Vesne, Pusić i Škare Ožbolt krenule bez zadrške. ‘Nisam na Olimpijadi i nisam došla sudjelovati, nego pobijediti jer su žene na ovim izborima kvalitetnije kandidatkinje, obrazovanije i nemaju mrlje poput korupcije’, rekla je Vesna Pusić, dok je njezina imenjakinja Škare-Ožbolt zaključila da vrijeme žena tek dolazi i da ništa više neće biti isto na hrvatskoj političkoj sceni.

Uvodničarka tribine i direktorica Centra za ženske studije Rada Borić dvije Vesne najavila je zgodnom usporedbom slavenskog porijekla imena dviju kandidatkinja – Vesna je slavenska božica proljeća – te otvorila raspravu stvarne pozicije žena na hrvatskoj političkoj sceni ostavivši dovoljno prostora za optimizam.

‘Postoji određena razlika među dosadašnjim izborima i ovom kampanjom’, rekla je Vesna Pusić obrazloživši to kroz podršku HNS-u kojem je bila na čelu.

‘Stranka je rasla, podrška joj je rasla, no nikad se nije mijenjala razlika u podršci muškaraca i žena stranki i žene se nikad nisu pojavljivale kao interesna grupacija među glasačima. Interesno strukturiranje u Hrvatskoj još je u povojima’, zaključila je i dodala da je prema podacima kojima raspolažu tek na ovim izborima tendencija da se žene opredjeljuju u većem postotku za ženske kandidate.

‘Je li u pitanju sazrijevanje političke kulture, ponašaju li se ljudi interesno ili je stvar kriznih vremena, ne znam’, izjavila je Pusić.

S druge strane, politologinja Smiljana Leinert-Novosel pojasnila je da žene ne glasaju za žene jer im se kandidatkinje posebno ne obraćaju, a kazala je i da političarke, kada se afirmiraju na sceni, odustaju od ženskih tema ispred kojih stavljaju stranačke interese te s preuzimanjem viših pozicija preuzimaju i muški stil u politici. ‘Pokazalo se da 90 posto žena koje se bave politikom imaju aktivistički sindrom, a obje Vesne dio su tog aktivističkog plemena’, kazala je Leinert-Novosel i dodala da ove političarke predstavljaju model za nadolazeće generacije, da će utjecati na mišljenja mladih ljudi i da će dokidati stereotipe muških kolega.

‘Da sam na vašemu mjestu, u nastup bih uključila teme za koje su žene zainteresirane’, poručila je politologinja kandidatkinjama. Dodatnu motivaciju mogle bi izvući i iz podatka koji je iznijela Marjeta Šinko iz Centra za ženske studije – istraživanje ‘Žene u hrvatskoj politici’ pokazalo je da sve više ispitanika smatra kako muškarci ne mogu dovoljno dobro zastupati ženske interese, a zanimljivo je da je taj stav sve češći i kod muškaraca čime oni gube legitimitet. ‘Muškarci svojim kolegicama daju obaveze, ali im ne daju moć’, zaključila je Šinko.