U fokusu

Zna li Mara iz Ladislavaca za Klub žena liječenih na dojci – MAMMAE?

Zna li Mara iz Ladislavaca za Klub žena liječenih na dojci – MAMMAE?

Koliko zaista znamo o udrugama i koliko se naša percepcija o organizacijama civilnog društva promijenila u posljednjih 5 godina glavna su pitanja obrađena i predstavljena u istraživanju “Vidljivost i javna percepcija udruga u Hrvatskoj 2012.“, provedenog za potrebe projekta TACSO (Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva).

Rezultate istraživanja, provedenog na uzorku od 1004 ispitanika iz 66 naselja diljem Hrvatske, predstavila je Renata Franc, voditeljica tima pri Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar”. Komentare ključnih istraživačkih nalaza pozvani su iznijeti Ivana Kordić, Volonterski centar Zagreb, Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti, Saša Šegrt, TransparencyInternational Hrvatska i Igor Vidačak, Ured za udruge Vlade RH.

Pozitivni trend vidljiv je u povećanoj vidljivosti udruga. Na temelju usporedbe podataka iz ovogodišnjeg istraživanja s podacima prikupljenima 2007. godine može se utemeljeno zaključiti da je povećan udio građana i građanki koji razumiju značenje izraza udruga. Zatim, znatno povećanje primijećeno je u udjelu građana koji poznaju članove/ice udruge, koji navode da su osjetili neku korisnu posljedicu rada udruga te koji se smatraju članovima/icama udruga. S obzirom na sociodemografska obilježja u pogledu stavova prema udrugama utvrđeno je da su pozitivniji stavovi u pravilu karakterističniji za  osobe mlađe (i srednje) dobi, građane višeg stupnja naobrazbe, zaposlene, osobe iz mjesta srednjeg (ili velikog) stupnja urbaniziranosti, osobe koji su više lijeve (ili lijeve i središnje) političke orijentacije te one kojima vjera nije važna.

Primijećeni negativni trendovi odnose se, bez obzira na povećanu spremnost na uključivanje u rad udruga, na percipiranu manju utjecajnost udruga. U odnosu na 2007. godinu građani smatraju da kao članovi udruga imaju manju mogućnost utjecaja na odluke koje se tiču lokalne razine, razine regije i Hrvatske. Također, s obzirom na kriznu gospodarsku situaciju, veće je neslaganje zabilježeno s povećanjem financiranja udruga direktno od vlasti.

Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, komentirao je značaj ovakvog istraživanja i pozitivnih pomaka u osvješćivanju društva bez obzira na političko opredjeljenje. Također je naglasio moć pozitivnog djelovanja iskustva, osvrćući se na nešto manje od polovine građana (47,8%) koji izjavljuju da bi se sigurno ili vjerojatno uključilo u rad udruge kada bi u njihovom mjestu postojala neka udruga koja se bavi područjem koje njih zanima i ako bi ih netko iz te udruge izravno pozvao.

Izvršna direktorica Transparency International Hrvatska Saša Šegrt osvrnula se na rezultate predstavljenog istraživanja, naglašavajući da bi postotak od 65,9% građana koji su mogli navesti najmanje jednu udrugu bio znatno veći da u javnosti postoji svijest o tome da organizacijama civilnog društva pripadaju i dobrovoljna vatrogasna društva, sportska društva (posebice sjetimo li se klubova Dinamo ili Hajduk) i sl.

Ravnatelj vladinog Ureda za udruge Igor Vidičak najavio je izradu novog zakona o udrugama te komentirao nalaz o financiranju udruga objašnjavajući da politika Ureda nije biti primarni izvor financiranja udrugama.

Nazočni gosti i ostali sudionici na kraju prezentacije zaključili su da je predstavljeno istraživanje samo zagreblo površinu problematike prisustva udruga u današnjem društvu te da je Hrvatskoj, u kojoj danas postoji preko 40.000 registriranih udruga, potrebna sveobuhvatna analiza rada, javnosti, transparentnosti i financiranja.