Znanstveni skup posvećen Zagorki, ali i suvremenoj skrivenoj povijesti žena, feminizmu, i samoj slici žene na ovim prostorima, odvijao se 27. i 28. 11. na adresi Dolac 8, u Zagorkinom stanu. Radi se o, kako se uvriježilo govoriti, “trećim Zagorkinim danima” koji se, međutim, po prvi puta održavaja u njenome stanu. Svaki od dosadašnjih skupova popraćen je i zbirkom tekstova s predavanja, a tako će biti i s ovim. Nadamo se da ćete uskoro, ako skupu niste prisustvovali, moći pročitati tekstove izlagačica iz Zagreba, Osijeka, Varaždina, Splita, Bihaća, Podgorice, Ljubljane, Vrbovca i Skopja.
U organizaciji skupa uz Centar za ženske studije sudjelovao je i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Sam cilj skupa nije bilo samo pitanje revalorizacije Zagorkinoga djela, on je nastojao obuhvatiti i skrivenu žensku povijest, prikaz žene uglavnom u tiskovinama, ali u predavanju Maje Bogojević učinjen je iskorak i prema filmu.
Kada govorimo o povijesti i arhivima, prezentacija Sandre Prlende upoznala nas je s projektom istraživanja i stvaranja arhiva feminizma s prostora bivše Jugoslavije u sklopu radne grupe Red Athena– prva je stepenica izrada antologije tekstova na engleskome jeziku.
Pitanje arhiva i povijesti postavlja i aktivistica Sanja Juras koja govori o dvadeset godina lezbijskoga pokreta u Hrvatskoj. U svome se radu često susreće s proturječnim informacijama, ili nedostatkom informacija, a posebice naglašava nevidljivost žene i posebno žene lezbijke. Naime, i zakon kojim je napokon 1970-tih godina dekriminilizirana muška homoseksualnost, ništa ne govori o ženskoj. Također, postavljaju se brojna pitanja vezana za povijesni kontekst i odnos s drugim pokretima. Ukratko, žensku povijest tek treba početi pisati na ovim prostorima, dovesti je sa margina, u središte rasprave, kao u naslovu knjige čuvene povjesničarke Nathalie Zaemon Davis. Na tome tragu bilo je i predavanje prvoga dana Lucije Benyovsky o Mariji Kumičić, ženi Eugena Kumičića, i talentiranoj spisateljici.
Osim proučavanja kako su žene nekada, u doba Jugoslavije, bile perciprane u popularnim magazinima, moju je pažnju privuklo izuzetno aktualno i pomalo “drukčije” istraživanje Ivane Begić koja se služila uglavnom kvantitavnim metodama i akademskim istraživanjima znanstvenika takozvanoga “zapadnoga” kruga o načinu na koji se u medijima prikazuje političare i političarke. Duhovit naslov Od krumpir salate do zabijanja golova govori da se radi o analiziranju pisanja medija (Večernjega i Jutarnjega lista) o premijeki Kosor i bivšemu premijeru Ivi Sanaderu. Autorica se usmjerila na prva dva tjedna mandata – bavila se, primjerice, samom zastupljenošću u medijima, naravno, operacionalizirajući hipoteze kako bi mogla primijeniti statističku analizu, a po uzoru na već izvršena istraživanja, otkrivši da u nekim elementima, poput veličine samoga članka, postoji statistički značajna razlika. U većini slučajeva, kada razlika i nije značajna, ona ide u prilog premijeru. Također je uočila da se o premijerki više govori kroz takozvane “ženske teme”, dok se o Sanaderu više govorilo u temama produkcije. Pokazala je, izdvajajući i primjere, kako se više govori o osobinama žene, uključujući osobine ličnosti i fizički izgled te se naglašava premijerkina navodna nekompetentnost. Zaključci do kojih je došla naveli su je i na izdvajanje osobina koje se pripisuju Sanaderu i onih pripisanih Jadranki Kosor- dama za ženske revije, samoljubiva žena, brižna majka. Kao zanimljivost navedimo još članak o njenoj garderobi i jelovniku, velik broj negativnih metafora, te razliku u samome tonu članaka o premijerki Kosor.
Vjerujem da pisanje na portalu Libela popravlja prosjek odnosa medija prema premijerki. Nadajmo se, da se prema njoj nećemo ponijeti kao i prema samoj Zagorki čiji rad danas sudionica skupa Katarina Novak ocjenjuje jednistvenim doprinosom hrvatkoj književnosti govoreći o tome kako je Zagorka svojim djelima uspjela približiti teške povijesne, kulturne i političke teme ljudima koji se u svojoj svakodnevici bave posve drugačijim problemima na diskretan i ležeran način1.
1 Iz sažetka znanstvnoga rada u programu skupa.
