Osmo izdanje Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma završava 13. i 14. siječnja 2015. gostovanjem libanonske filmašice Heiny Srour, autorice filmova Sat oslobađanja i Leila i vukovi.
U utorak, 13. siječnja, u 18 sati, u Centru za ženske studije održat će se projekcija filma Sat oslobađanja i razgovor s Heiny Srour.
Sat oslobađanja (Sa’at al- Tahrir Daqqat/The Hour of Liberation (has Sounded)) film je o gerilskom ratu u Omanu, uz simultani prijevod same redateljice Heiny Sour na engleski jezik.
Nakon filma slijedi razgovor s redateljicom, koja želi okupiti moguće prikazivače/ice iz područja povijesti filma i umjetnosti, socijalne antropologije, ženskih studija, arapskih studija za predstavljanja ovog dokumenta jedinstvene povijesne vrijednosti.
Riječima autorice: “Osim što je to prvi film prikazan na kanskom festivalu koji je režirala žena Trećeg svijeta, to je i jedina posve sekularna, demokratična i feministička stranica arapske povijesti. Ujedno je to i prvi film iz tog dijela svijeta kojeg je Francuska kinoteka odabrala za restauraciju”.
U srijedu, 14. siječnja u 14:30 sati, na Akademiji likovnih umjetnosti prikazat će se film Leila i vukovi uz masterclass Heiny Srour, “Snimanje nemogućih projekata”, u sklopu kolegija Leonide Kovač.
Autorici je trebalo sedam godina da snimi, u često opasnim situacijama, svoj drugi film, Leila i vukovi (Layla wa-l- dhi’ab / Leila and the Wolves) o ulozi arapskih žena, koja je često prikrivena, u povijesti suvremene Palestine i Libanona.
Oslanjajući se na arapsku tradiciju usmene književnosti i mozaičnog pripovijedanja, film Leila i vukovi istražuje kolektivnu memoriju arapskih žena i njihove skrivene uloge u ondašnjoj povijesti Palestine i Libanona. U subverzivnom okrilju mitova putovanja kroz vrijeme i prostor iz Arapskih noći, izlaže slike potisnutog pamćenja arapskog naroda, osobito žena.
Leila je libanonska studentica koja ne prihvaća službenu, kolonijalnu, dominantno mušku verziju povijesti (prikazanu kao plavo tonirane arhivske filmske novosti). Njezin pogled dramatski rekonstruira žensku svakodnevicu, razotkrivajući zaboravljeni sloj povijesti. Njezino putovanje počinje u Palestini pod britanskom vlašću 1920-ih, a završava izraelskom invazijom Libanona 1982. godine. Ona svjedoči ustancima u Palestini 1920-ih, revoluciji 1936. – 1939. gdje promatra žene koje krijumčare oružje pod okriljem vjenčanja, te masakru 1948. nad palestinskim selom Deir-Yassine. Svjedoči libanonskom građanskom ratu, dok žene uzimaju oružje unatoč društvenim pritiscima.
Program Filmskih mutacija organizira Film-protufilm, a ostvaruju se uz podršku Ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra i Ministarstva kulture RH.
