Povodom Mjeseca ponosa, Prostor rodne i medijske kulture K-zona pod platformom Fierce Women, organizira predavanje o Nasti Rojc – jednoj od najvažnijih hrvatskih umjetnica i slikarica prošlog stoljeća.
Predavanje će u četvrtak, 6. lipnja, u društveno-kulturnom centru Šesnaestica (Ozaljska 16/II) u 18h održati povjesničarka umjetnosti i sveučilišna profesorica Leonida Kovač.
Nasta Rojc jedna je od najvažnijih hrvatskih slikarica, a njezin se opus primarno sastoji od portreta, autoportreta i pejzaža. Porijeklom iz dobrostojeće obitelji, nakon iscrpljujućih pregovora s ocem započinje slikarsko obrazovanje u privatnoj školi Otona Ivekovića gdje upoznaje bliskog prijatelja i slikara Branka Šenou – s kojim će desetak godina poslije, također zbog nagodbe s ocem, sklopiti formalni brak. Studij slikarstva nastavila je u Beču na Kunstschule für Frauen und Mädchen, te potom u Muenchenu gdje u Heimannovoj školi studira s Miroslavom Kraljevićem. Imala je brojne samostalne i grupne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih je posebno uspješna bila ona u Londonu 1925. Osnivačica je Kluba likovnih umjetnica u Zagrebu, 1927.
Život i djelo Naste Rojc od velikog su značaja i za hrvatsku queer povijest. Po završetku Prvog svjetskog rata upoznaje svoju životnu partnericu Alexandrinu Onslow, članicu Scottish Women’s Hospitals for Foreign Services, te poznatu britansku sufražetkinju Veru Holme, s kojima 1925. i 1926. boravi u Engleskoj i Škotskoj. Po povratku u Hrvatsku dvije iznimne žene, Nasta Rojc i Alexandrina Onslow, među prvima otvoreno žive u istospolnoj izvanbračnoj zajednici u Zagrebu. Zbog pomaganja NOB-u obje, već u godinama i bolesne, završavaju u ustaškom zatvoru 1943. Oduzetu imovinu ni nakon Drugog svjetskog rata nisu u potpunosti dobile natrag pa Nasta Rojc u siromaštvu umire na svoj rođendan 1964., petnaest godina nakon Onslow, pored koje je pokopana na zagrebačkom Mirogoju. Sve navedeno svjedoči o Rojc kao umjetnici i strašnoj ženi čiji je turbulentni život daleko nadilazio zadane vremenske okvire, obilježen pomicanjem granica tadašnjih ustaljenih normi i građanskih pravila na svim područjima.
Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica, te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od sredine 1980ih intenzivno se bavi feminističkom dekonstrukcijom heteronormativnih diskursa, s fokusom na režime reprezentacije, odnosno strukturalno nasilje u diskursu (o) umjetnosti i u vizualnoj kulturi. Koncipirala je i realizirala tridesetak autorskih izložbi, među kojima su osobito važne izložbe Nan Hoover, Dube Sambolec, Katarzyne Kozyra, Orshi Drozdik, Dorothy Cross, Rite Duffy, Naste Rojc i Edite Schubert. Bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene umjetnosti u São Paulu (2002.) i na Bijenalu u Veneciji (2003.) gdje je izložbom Uzorci vidljivosti predstavila serije autoportreta Ane Opalić. Od 2002. – 2005. bila je izabrana potpredsjednica Međunarodne udruge kritičara umjetnosti – AICA. Objavila je sljedeće knjige: Konteksti, Naklada Meandar, Zagreb, 1997., Kodovi identiteta, Naklada Meandar, Zagreb, 2001., Edita Schubert, Horetzky, Zagreb, 2001., Relacionirane stvarnosti, Meandarmedia, Zagreb, 2007., Gorki Žuvela: Izmislite sebe, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2009, Anonimalia: Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stoljeća, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010., U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2013., Tübingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013., Edita Schubert: Retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2015., Rasprizorujuće transverzale: Mrđan Bajić, Supervizuelna, Beograd, 2017.
Događaj ‘Strašne žene sve u 16: Nasta Rojc’ se organizira u sklopu projekta ‘Strašne žene’ kojeg financijski podupire Ministarstvo kulture i Ured za kulturu Grada Zagreba. Društveno kulturni centar ‘Šesnaestica’ korisnica je institucionalne potpore Zaklade Kultura Nova. Predavanje o Nasti Rojc realizirano je u suradnji sa Zagreb Pride Udruženjem u sklopu Mjeseca ponosa.
