Ministar demografije i useljeništva, Ivan Šipić, nedavno je gostovao u Dnevniku Nove TV vezano uz temu demografskih trendova i politika. Pritom je komentirao i najnovije podatke o broju pobačaja, izjavivši:
“Taj broj je poguban i žalostan. Mi znamo da je pobačaj ogroman problem u Hrvatskoj, ali i na razini cijelog svijeta i EU-a … Na žalost, po prvi puta imamo statistiku da se najviše pobačaja događa kod onih žena ili djevojaka koje još nisu niti u brak stupile.” (1,2,3,4).
Na upozorenje voditeljice da se, prema podacima, najčešće radi o ženama između 30 i 39 godina, Šipić je nastavio: “Ali ja vam govorim, mi smo prijašnjih godina imali da je najviše pobačaja bilo na drugom, odnosno trećem djetetu … Ali se trend promijenio.” “Mislim da je to poraz za cijelo društvo, Vlada s tim nema ništa.” (1,2,3,4).
Imajući u vidu raspravu između ministra i voditeljice te činjenicu da se kod teme pobačaja pojavljuju različite dezinformacije, manipulacije i izjave s mješovitim porukama (1,2,3,4), odlučile smo provjeriti navedene tvrdnje na način da pogledamo javno dostupne statističke podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o prekidima trudnoće u Hrvatskoj.
Najveći udio žena kod kojih je zabilježen legalno inducirani pobačaj godinama čine žene koje su u braku
Prema službenim podacima HZJZ-a, u 2024. godini zabilježeno je 2.828 legalno induciranih pobačaja ili 35,2 posto ukupnog broja pobačaja (1,2,3). To je drugi najveći udio ukupnog broja pobačaja. Naime, najveći udio pobačaja čine abnormalni produkti začeća (37,5 posto), dok treći najveći udio čine spontani pobačaji s 18,4 posto.
U 2025. godini, pak, zabilježeno je 3.170 legalno induciranih pobačaja ili 37 posto ukupnog broja pobačaja (1,2). Iako je zabilježen porast u ovoj kategoriji, ona je po svom udjelu i dalje ostala druga od ukupnog broja pobačaja, jer ostali prekidi trudnoće čine 42,4 posto, dok spontani pobačaji iznose 20,5 posto. Također, treba primijetiti da je u 2025. godini narastao i ukupan broj svih vrsta pobačaja i prekida trudnoće (za 530) ponajprije zbog toga što je porastao broj legalno induciranih pobačaja (za 342) te spontanih pobačaja (za 280). Pritom se porast broja spontanih pobačaja u javnom diskursu uopće nije spomenuo nasuprot porastu broja legalno induciranih pobačaja.
S obzirom na to da je ministar Šipić spominjao bračni status, gledajući prema njemu, u 2024. je među 2.046[1] prijavljenih legalno induciranih pobačaja, podatak o bračnom statusu bio nepoznat u 34,2 posto slučajeva, a za 32,2 posto žena je evidentirano da su bile u braku. 23,3 posto žena bilo je neudano, 2,4 posto razvedeno a 0,7 posto živjelo je u izvanbračnoj zajednici. Konačno, zabilježeno je 7,2 posto udovica.
Među ženama kod kojih je legalno inducirani pobačaj učinjen na njihov zahtjev, a bez medicinskih ili drugih zakonom utvrđenih razloga (1.612 pobačaja), 30,1 posto je bilo u braku.
I u posljednjih deset godina najveći udio žena kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj činile su žene koje su bile u braku. U ovom trenutku nemamo javno dostupnu statistiku o ovom pitanju za 2025. godinu jer takav podatak nije uvršten u nedavno objavljene tablične podatke o prekidima trudnoće u Hrvatskoj za tu godinu. Stoga, ne možemo utvrditi na temelju čega ministar Šipić tvrdi da „po prvi puta imamo statistiku da se najviše pobačaja događa kod onih žena ili djevojaka koje još nisu niti u brak stupile“.
Ipak, možemo primijetiti da bi se, s obzirom na dugogodišnje trendove i udjele, kao i na činjenicu da je za otprilike trećinu žena podatak o bračnom statusu nepoznat, u 2025. godini trebale desiti velike promjene kako bi žene koje nisu stupile u brak imale najveći udio u ukupnom broju pobačaja.
Broj legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj najveći je kod žena starih 30 godina i više
Kako je prosječna dob žena za stupanje u brak u Hrvatskoj gotovo 29 godina (1,2,3), odlučile smo provjeriti i podatke o broju pobačaja prema dobi kako bismo dobile uvid u trendove u navedenoj kategoriji.
Gledajući prema dobi, broj legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj najveći je kod žena starih 30 godina i više. Naime, najveći udio žena kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj u 2024. godini pripadao je dobnoj skupini od 30 do 39 godina (43 posto).U dobnoj skupini od 20 do 29 godina evidentirano je 39,7 posto svih legalno induciranih pobačaja. Sljedeću najzastupljeniju dobnu skupinu čine žene od 40 do 49 godina (10,9 posto), dok je 6,4 posto ukupnog broja evidentiranih legalno induciranih pobačaja zabilježeno kod maloljetnica i mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina života (1,2,3).
Nadalje, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis daje podatke o legalno induciranim pobačajima po dobnim skupinama u razdoblju od 2009. do 2024. godine. Iz njih je vidljivo da je gore navedeni obrazac iz 2024. godine takav u kontinuitetu. Dakle, najveći broj legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj zabilježen je kod žena u dobi od 30 do 49 godina. Pri čemu najveći udio pripada dobnoj skupini od 30 do 39 godina. Statistiku po godinama možete provjeriti ovdje.
Od navedenog trenda ne odstupa ni 2025. godina. Naime, najveći udio žena kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj prošle godine pripadao je dobnoj skupini od 30 do 39 godina (42,1 posto). U dobnoj skupini od 20 do 29 godina evidentirano je 40,8 posto svih legalno induciranih pobačaja. Sljedeću najzastupljeniju dobnu skupinu čine žene od 40 do 49 godina s 10,6 posto, dok je 6,5 posto ukupnog broja evidentiranih legalno induciranih pobačaja zabilježeno kod maloljetnica i mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina života.
Broj legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj najveći je kod žena s djecom, i to kontinuirano
Ministar Šipić tvrdio je kako je promjena trenda nastupila kod broja žena kod kojih je zabilježen legalno inducirani pobačaj s obzirom na broj živorođene djece. Podaci od 2009. do 2024. godine pokazuju da najveći udio među ženama kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj zauzimaju žene bez djece, zatim žene s dvoje i jednim djetetom (1,2).
Među ženama kod kojih je prijavljen legalno inducirani pobačaj u 2024. najviše je bilo onih bez živorođene djece (28,6 posto). Također su značajni udjeli žena s jednim živorođenim djetetom (18,4 posto) i dvoje živorođene djece (23,8 posto). Žene s troje živorođene djece čine 12,6 posto, a žene s većim brojem živorođene djece čine 8,6 posto ukupnog broja.
Dakle, dugogodišnji prevladavajući trend je takav da se velika većina legalno induciranih pobačaja (otprilike 70 posto) obavlja nad ženama koje već imaju djecu (1,2,3)
U 2025. godini vidjeli smo nastavak navedenog trenda. I dalje su najveći udio žena kod kojih je zabilježen legalno inducirani pobačaj imale žene bez djece s 30,1 posto. Potom su slijedile žene s dvoje djece (22,5 posto) i jednim djetetom (19,1 posto). Žene s troje živorođene djece činile su 11,3 posto, a žene s većim brojem živorođene djece 9,4 posto ukupnog broja. Dakle, opet je 70ak posto svih legalno indiciranih pobačaja kod žena koja već imaju djecu.
Uzevši sve navedeno u obzir, ministar Šipić netočno tvrdi da je prije najviše pobačaja bilo na drugom, odnosno trećem djetetu, a da se sad trend promijenio.
Nisu zabilježene promjene trenda s obzirom na bračni status žena, na njihovu dob, a ni s obzirom na broj prethodno rođene djece
Prema dostupnim podacima HZJZ-a iz prijašnjih godina, među ženama poznatog bračnog statusa legalno inducirani pobačaji češće su evidentirani kod udanih nego kod neudanih žena. Međutim, zbog velikog udjela slučajeva bez poznatog bračnog statusa nije moguće potpuno pouzdano utvrditi raspodjelu svih pobačaja. Također, s obzirom na nedostatak najnovijih podataka u ovoj kategoriji za 2025. godinu, ne možemo zaključiti ništa o potencijalnoj promjeni trenda. Pa tako ne možemo ni jednoznačno ocijeniti istinitost tvrdnje ministra Šipića da se najviše pobačaja događa kod onih žena ili djevojaka koje još nisu niti u brak stupile.
Ipak, dobni podaci ne upućuju na izrazitu promjenu. I 2024. godine i 2025. godine najveći udio legalno induciranih pobačaja zabilježen je kod žena od 30 do 39 godina, što je u skladu ranije evidentiranim trendovima.
Što se tiče izjave o ministra Šipića o promjeni trenda vezanog za udio žena prema broju prethodno rođene djece, podaci su dostupni i za 2025. godinu, te oni ne sugeriraju da je došlo do promjene trenda. I dalje najveći udio među ženama kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj zauzimaju žene bez djece, zatim žene s dvoje i jednim djetetom. Kumulativno, i dalje je oko 70ak posto svih legalno induciranih pobačaja zabilježeno kod žena koje već imaju djecu.
S obzirom na sve navedeno, prvu izjavu ministra Šipića ne može provjeriti u dostupnim podacima, a druga izjava nije točna. Također, trenutno dostupni podaci za 2025. godinu ne sugeriraju promjene trendova, već njihov nastavak.
[1] Navedena vrijednost se odnosi na broj legalno induciranih pobačaja prijavljenih putem individualnih prijava pobačaja.
*Članak je objavljen u sklopu projekta “GenderFacts – dezinformacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju”. Sufinancira ga Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
