Prema podatcima posljednjeg popisa stanovništva, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je sve manje nepismenih osoba, a raste broj visokoobrazovanih osoba, među kojima je veći broj žena nego muškaraca.
Prije šezdeset godina bilo je 16,3 posto nepismenih osoba, 1991. taj se broj smanjio na tri posto, a u posljednjih se deset godina prepolovio na 0,8 posto u 2011.
Visokoobrazovanih je u Hrvatskoj 16,4 posto (1961. ih je bilo 1,8 posto), a prvi put je među njima više žena nego muškaraca.
Tek u dobnoj skupini od 50 do 54 godine je više visokoobrazovanih mušaraca, dok u skupini od 25 do 29 godina prevladavaju žene – odnos je 33,7 posto visokoobrazovanih žena naspram 19,9 posto muškaraca.
Taj se trend bilježi zadnjih dvadesetak godina, sve više žena se upisuje na visoka učilišta i više ih diplomira.
Akademske godine 2011/2012. studiralo je 86.763 žena i 66.094 muškaraca, a 2011. je diplomiralo 21.354 žena i 15.134 muškaraca. Dakle, ove brojke potvrđuju da Hrvatskoj stručnog ženskog kadra ne nedostaje, međutim kada dođu do svijeta rada, prednost se i dalje daje muškarcima, čime se zapravo radi diskriminacija žena prilikom zapošljavanja.
U skupini od 25 do 29 godina je 26,6 posto visokoobrazovanih, kao i u skupini od 30 do 34 godine, dok samo 8,6 posto starijih od 75 godina ima završeno visoko obrazovanje.
Osnovno obrazovanje 1961. je imalo 85,6 posto stanovništva (92,4 posto žene), a 2011. 30,8 posto, dok je samo sa završenom srednjom školom bilo 12,6 posto stanovništva, a danas ih je 52,6 posto.
Najviše visokoobrazovanih, skoro 29 posto, je u Zagrebu te Primorsko-goranskoj županiji (20,07 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj (18,72 posto), a najmanje u Virovitičko-podravskoj (8,24 posto).
Prvi put se u popisu stanovništva ispitivala informatička pismenost stanovništva.
Prema tim rezultatima, 57,4 posto osoba zna koristiti internet, 53,1 posto elektroničku poštu, 52,1 posto obradu teksta, a 45,2 posto tablične izračune, muškarci i žene podjednako.
S godinama starosti pada udio osoba koje se znaju služiti internetom, zna ga koristiti tek 2,1 posto starijih od 75 godina, u skupini od 15 do 19 godina taj je udio 96,4 posto.
