Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji se ovih dana našao na meti sindikata i radnika/ica zbog mijenjanja Zakona o radu, dok istovremeno predano vodi unutarstranačku kampanju za prvog čovjeka SDP-a Zagreb, potvrdio je za Soundset kako Vlada odustaje od uvođenja financijski uvjetovanog otkaza.
“Vlada nije pokrenula pitanje ugovaranja plaća pravilnikom o radu. To su tražili sindikati, jer je to akt poslodavca. Kad se to dogodi, možete napraviti dvije stvari – pognuti glavu i prihvatiti, ili odbiti i otići na burzu. Ali to se tada tretira kao vaš otkaz. Nemate pravo na otpremninu, naknadu s burze niti sudsku zaštitu. Mi smo krenuli u izmjene, no onda se postavilo pitanje što poslodavac može napraviti ako radnik/ica ne pristane. Zato smo išli na opciju da radnik može dobiti otkaz, s tim da radnik/ica onda ima prava. Otkaz je poslovno uvjetovan, dobit će otpremninu i naknadu s burze, a ima pravo i tužiti poslodavca”, pojasnio je Mrsić.
“Međutim, stav poslodavaca i sindikata bio je usuglašen. Poslodavcima to odgovara, a sindikati, iako su to inicirali, su se povukli. Vlada je pristala ako su se socijalni partneri dogovorili, pogotovo jer je to bio njihov prijedlog. Financijski uvjetovanog otkaza neće biti i sve ostaje po starom”, nastavio je.
Upitan zašto se inzistira na uvođenju fleksibilnog radnog vremena, ministar rada je odgovorio kako ‘možemo zaboraviti na 8 sati dnevo rada, 8 sati odmora i 8 sati spavanja’.
“Želimo omogućiti poslodavcima tu mogućnost, s tim da to radnicima/ama moraju najaviti mjesec dana unaprijed. Bit će pod kontrolom inspektora rada i bit će ograničeni na četiri mjeseca. Prosjek mora biti 40 sati tjedno, sve ostalo ide u prekovremene. A kazne za kršenje radnog vremena su drastične”, istaknuo je.
“Podjela na 8 sati odmora, 8 sati rada i 8 sati spavanja u današnje se vrijeme može zaboraviti. Nekad se mora raditi i 56 sati tjedno, no ne cijelu godinu”, naglasio je.
Budući da se ove jeseni namjerava promijeniti više od deset zakona iz resora Ministarstva rada, radništvo i sindikati su zabrinuti kako takve izmjene vode u dodatno osiromašenje i nesigurnost.
“Mi smo birokratska zemlja, sa zakonima u kojima jedan tvrdi jedno, a drugi to poništava. Mi smo zato krenuli u izmjene toliko zakona odjednom, da budu usklađeni. S druge strane, tu je taj odnos prema investitorima da oni žele zaraditi. Normalno da žele, nisu došli da propadnu. Zato je sad u Saboru Zakon o strateškim investicijama. Dolaskom na vlast, iako nam je od bivše vlade najavljeno da su investicije spremne, ispostavilo se da je spreman bio samo Plomin C, sve ostalo bilo je u fazi ideje”, iznio je svoj pogled na situaciju.
