Nastavljaju pristizati reakcije na jučerašnju odluku Ustavnog suda kojom se praktički ukidaju rodne kvote na izbornim listama. Nakon komunikacijske savjetnice Aleksandre Kolarić i predsjednice ORaH-a Mirele Holy, za Libelu su odluku Suda komentirale i predsjednica Foruma žena SDP –a Gordana Sobol, saborske zastupnice Marija Lugarić i Karolina Leaković te predsjednica Laburista Nansi Tireli. Svoje su nezadovoljstvo ukidanjem sankcija za nepoštivanje kvota izrazile i Ženska mreža Hrvatske te Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.
“Ta odluka je donesena s apsolutnom političkom pozadinom. Nitko me ne može uvjeriti da nije. Ogorčeni smo u Klubu SDP –a, a i ja kao predsjednica Foruma žena SDP –a. Ova odredba bila je konačno jedan vidljiv i opipljiv korak naprijed za političku participaciju žena. Ustavni sud se poziva na Zakon o ravnopravnosti spolova, no zaboravlja reći kako financijske sankcije koje su njime predviđene primjenjuju tek za lokalne izbore 2017. godine. Ustavni sud zaboravlja i da nema demokracije bez davanja šanse i mogućnosti ženama da sudjeluju u političkom životu, a toga nema ako žene nemaju pristup listama”, kaže Gordana Sobol.
“Ovo je još jedna u nizu prijepornih i političkih odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – ono što politički zabrinjava je što je ova odluka donosesa u trenutku kada mi više ne možemo intervenirati ni u Zakon o ravnopravnosti spolova ni u Izborni zakon. Argumentacija prema kojoj je višestranačka demokracija, da tako kažem, ustavno vrednija meni je osobno neprihvatljiva. Ustavni sud tu je sebi uzeo previše slobode. Ravnopravnost spolova jedna je od temeljnih vrednota, a njih se ne može i ne smije rangirati po vrijendosti. Demokracija bez sudjelovanja sviju to nije – to znači da demokracija koja nije reprezentativna to nije. Činjenica je da je ovom odlukom suspendirana primjena kvota od 40 posto jer za njih nema sankcija”, smatra Marija Lugarić.
“Odluku Ustavnog suda tumačim kao nastavak retrogradnih tendencija prisutnih u hrvatskom društvu i moram priznati kako me ne iznenađuje. Smatram da ova odluka ima izrazitu političku težinu jer ukazuje na to da usprkos ustavnoj definiciji i ustavnim odredbama rodna ravnopravnost odnosno ravnopravnost spolova za ustavne sutkinje i ustavne suce nije jedna od najviših vrednota ustavnog poretka u Republici Hrvatskoj. Odluku smatram diskriminatornom, a ona ide izrazito na ruku desnim i strankama koje ne žele uravnotežiti zastupljenost žena i muškaraca na listama. Ovakvom odlukom Ustavni sud im je rekao – pa ne morate. Ženama je mjesto u politici, ma što Ustavni sud mislio o tome“, poručila je Karolina Leaković.
“Čini mi se da Ustavni sud donosi čisto tehnokratske odluke i da nije ušao u srž ustavne vrednote ravnopravnosti spolova. Nije u svojoj odluci dao objašnjenje kako povećati participativnost žena u Republici Hrvatskoj kako bi one bile uz bok ženama u Europskoj uniji. Ovo nas ne vraća na 2008., već nas vraća daleko, daleko natrag“, misli Nansi Tireli.
“Svojom odlukom o neustavnosti odredbe iz novog izbornog zakona da lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40% svakog spola nije pravovaljana Ustavni sud zadao je snažan udarac dugogodišnjim nastojanjima za uspostavom rodne ravnoteže u procesima političkog odlučivanja. Ova odluka ne samo da je vjetar u leđa sprječavanju bržeg uspostavljanja stvarne ravnopravnosti muškaraca i žena već je jasno usmjerena i cementiranju političke podzastupljenosti žena kao jednog od najvažnijih indikatora neravnopravnosti spolova“, poručila je ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac Radin.
“Nažalost, još jednom je pitanje prava žena postalo sredstvo političkih prepucavanja bez stvarne namjere da se išta promijeni. Ustavni sud je pokazao da ne poštuje osnovne ustavne vrijednosti koje bi trebao štititi. Ustavni sud ne samo da ne jamči zaštitu, već i djeluje protiv zaštite prava žena u Hrvatskoj. Ženska mreža Hrvatske i dalje traži da se uvedu kvote za ulazak u Hrvatski sabor. Ženska mreža Hrvatske poziva stranke da bez obzira na odluku Ustavnog suda otpoštuju vrednote Ustava i ostvare ravnomjernu zastupljenost žena na kandidacijskim listama po “zip sistemu“, poručuju iz Ženske mreže Hrvatske.
Povezani tekstovi:
