GenderFacts

Analiza razlika u podacima u Hrvatskoj

Rodni jaz u plaćama: revidirani podaci Eurostata približavaju se podacima Državnog zavoda za statistiku

Prema najnovijim podacima Eurostata, rodni jaz u plaćama značajno je smanjen u odnosu na prethodne godine.

Provjera
Rodni_jaz_u_plaćama

Foto: Sasun Bughdaryan (unsplash.com)

Rodni jaz u plaćama (eng. Gender pay gap) jedno je od ključnih pitanja društvene jednakosti i ekonomske pravednosti. Iako se Hrvatska često navodi kao jedna od zemalja s ispodprosječnim rodnim jazom u plaćama u odnosu na prosjek Europske unije, dublja analiza pokazuje složeniju sliku. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Eurostata razlikuju se u prikazu ovog jaza, što upućuje na razlike u metodologiji, definicijama i obuhvatu analiziranih podataka. U prošlogodišnjem članku smo se već dotakle tih razlika, najavivši da će doći do ažuriranja Eurostatovih podataka, pa sada želimo istražiti potencijalne promjene.

Također, ove godine u medijskom prostoru su se objavljivali članci s različitim podacima o rodnom jazu u plaćama, ovisno o izvorima koji su se koristili. Primjerice, portal MojPosao, prema najnovijim podacima servisa MojaPlaća, navodi da žene u Hrvatskoj u prosjeku i dalje zarađuju 14 posto manje od muškaraca. S druge strane, u Globusu se navodi podatak od 13 posto. Stoga, želimo utvrditi postoje li razlike u najnovijim dostupnim podacima. Uz to, zanimalo nas je kakvi su višegodišnji trendovi vezani uz rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj, služeći se primarno službenim statistikama DZS-a i Eurostata.

Razlike u podacima Eurostata i DZS-a

U izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. godinu stoji da pravobraniteljica godinama prati jaz u plaćama kao postotnu razliku prosječne bruto plaće muškaraca i žena zaposlenih u pravnim osobama prema podacima Državnog zavoda za statistiku. S obzirom na prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj koja u promatranom razdoblju iznosi 1.821 euro, rodni jaz u plaćama bio je 3,9 posto u 2024. godini. Prosječna bruto plaća muškaraca iznosila je 1.854 eura, dok je prosječna bruto plaća žena iznosila 1.782 eura. To predstavlja dodatno smanjenje rodnog jaza u odnosu na 2023. godinu kada je on iznosio 6,8 posto prema Izvješću o radu Pravobraniteljice za 2023. godinu. Gledajući razdoblje od 2019. do 2024. godine, podaci Državnog zavoda za statistiku na kojima se temelje informacije u godišnjim izvješćima PRS, govore da je došlo do drastičnog smanjenja rodnog jaza u plaćama s 13 posto u 2019. na 3,9 posto u 2024. godini. Pritom ključne godine u kojima je došlo do značajnog pada predstavljaju 2020. godina, u kojoj se rodni jaz u plaćama gotovo prepolovio te iznosio 6,9 posto i 2024. godina u kojoj je zabilježen značajan pad sa 6,8 posto u 2023. na 3,9 posto (1,2,3).  

Također, u Izvješću PRS za 2024. godinu navodi se da su ažurirani podaci Eurostata za rodni jaz u plaćama i da je on u 2023. godini iznosio 7,4 posto. Ovi posljednji korigirani podaci Eurostata znatno su bliži podacima DZS-a nego što su bili prošle godine, a o čemu smo već pisale, te primijenjeni na ranije godine podupiru tezu o trendu smanjivanja rodnog jaza u plaćama u Hrvatskoj. 

Na razini EU navodi se da je u 2023. godini bruto satnica žena bila u prosjeku 12 posto niža od satnice muškaraca u EU. Naime, Eurostat definira rodni jaz kao razliku između prosječne bruto stanice muškaraca i žena, izraženu kao postotak muške satnice. Ovaj podatak odnosi se isključivo na zaposlene osobe u poduzećima s više od 10 zaposlenih u privatnom sektoru. S druge strane, podaci DZS-a utemeljeni su na godišnjim izvješćima o prosječnim mjesečnim neto i bruto plaćama prema rodu te uključuju sve zaposlene neovisno o veličini poduzeća.

Zato su prema podacima DZS-a razlike između muškaraca i žena manje izražene, a u nekim sektorima gotovo nepostojeće, dok u drugima idu u korist muškaraca. Primjerice, u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (0,7 posto), djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te sanacije okoliša (0,8 posto) i građevinarstvu (11 posto) razlike između muškaraca i žena su najmanje, odnosno idu u korist ženama. U svim ostalim djelatnostima razlika u prosječnim bruto plaćama je u korist muškaraca. Kao što navodi izvješće Pravobraniteljice, za ovo i za prethodno izvještajno razdoblje, područja s najizraženijim rodnim jazom u plaćama su financijska djelatnost i djelatnost osiguranja (24,5 posto) te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (23,1 posto).

Zašto se podaci razlikuju?

U članku iz prošle godine, naša Iva je postavila isto ovo pitanje u razgovoru s dr.sc. Danijelom Nestićem, predstojnikom Odjela za tržište rada i socijalnu politiku na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Glavna razlika je u načinu prikupljanja podataka, podaci DZS-a odnose na statističku analizu temeljem JOPPD obrasca, dok se podaci Eurostata odnose na podatke koji su izvedeni iz Ankete o strukturi zarada. Kako je navedeno u članku, i podaci DZS-a i Eurostata su službeni i određeni statističkim pravilima. Podaci DZS-a pokrivaju sva poduzeća i djelatnosti te se računaju iz mjeseca u mjesec dok se podaci Eurostata računaju na isti način za sve zemlje EU-a te su značajni za međunarodne usporedbe. Ove razlike možemo ugrubo podijeliti na pet karakteristika radi preglednosti:

  1. Obuhvat podataka: Eurostat se fokusira na bruto stanicu, dok DZS češće koristi bruto ili neto mjesečne plaće. Budući da znamo da žene češće rade u nepunom radnom vremenu (1,2,3), podaci koji se temelje na mjesečnim primanjima mogu podcijeniti stvarni jaz u satnici.
  2. Sektorski fokus: Eurostat isključuje javni sektor, dok DZS uključuje cijelo gospodarstvo. Budući da žene u Hrvatskoj čine većinu zaposlenih u javnom sektoru (posebno u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi) (1,2,3), uključivanje tog sektora može pridonijeti smanjenom prikazu rodnog jaza.
  3. Veličina poduzeća: Eurostat uključuje samo poduzeća s više od 10 zaposlenih. Time ostaju skriveni podaci malih poduzeća koje mogu imati veće nejednakosti.
  4. Način izražavanja plaće: podaci koji se temelje na prosjeku mjesečnih plaća (DZS) podliježu utjecaju prekovremenih sati, dodataka, bonusa i varijacija u broju radnih sati, dok su satnice (Eurostat) precizniji pokazatelj osnovne zarade.
  5. Uloga neplaćenog rada i segregacije: iako to nije jasno vidljivo iz podataka, ženska radna snaga češće je koncentrirana u slabije plaćenim sektorima, a žene također češće obavljaju neplaćeni kućanski i skrbnički rad što utječe na karijerne izbore i mogućnost napredovanja. Ova vertikalna i horizontalna rodna segregacija rada ne može se u potpunosti kvantificirati, a bitno doprinosi postojanju rodnog jaza.

Dodatni faktori i političke implikacije

Važno je naglasiti da je ‘neprilagođeni‘ rodni jaz, kako ga naziva Eurostat, samo djelomični pokazatelj rodne nejednakosti. On ne uzima u obzir obrazovanje, radno iskustvo, trajanje radnog vremena ni radno mjesto. Kada se ti faktori uzmu u obzir, dio razlike u plaćama se može donekle objasniti, ali dio razlike postoji zbog rodne diskriminacije i sustavne nejednakosti u pristupu resursima, profesionalnim mrežama i mogućnosti napredovanja (1,2).

U Hrvatskoj se često ističe zakonodavni okvir (Zakon o radu i Zakon o ravnopravnosti spolova) kao relativno napredan u području rodne ravnopravnosti, ali provedba zakona i institucionalna zaštita od diskriminacije nisu dovoljno učinkovite. Naime, ne postoji sustavni mehanizam nadzora i transparentnosti plaća koji bi omogućio sustavno praćenje rodnog jaza na razini poslodavca. Implementacija EU Direktive o transparentnosti plaća trebala bi uvesti upravo taj sustavni mehanizam nadzora i transparentnosti plaća te se Hrvatska mora do 7. lipnja 2026. uključiti u nacionalno zakonodavstvo Direktivu (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena.

U državama sličnim Hrvatskoj, kao što su Slovenija, Rumunjska i Poljska također se bilježi relativno niski rodni jaz u plaćama. Nasuprot tome, zemlje poput Srbije, Češke, Njemačke i Austrije i dalje imaju značajne razlike u bruto stanicama između muškaraca i žena. U Hrvatskoj zadnjih godina dolazi do značajnog smanjenja tog jaza, ali nije naročito izraženiji od drugih članica EU-a. Primjerice, Španjolska (s 10 postotnih bodova), Estonija (s 8,6 postotnih bodova) i Island (s 8,4 postotnih bodova) također bilježe smanjenje rodnog jaza.

Unatoč značajnom smanjenju, rodni jaz u plaćama i dalje je prisutan

Rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj i dalje postoji te predstavlja društveni problem. Ipak, treba napomenuti da se od 2020. godine on značajno smanjio, o čemu govore i najnoviji podaci DZS-a kao i oni Eurostata.

Pritom ažurirani podaci Eurostata koji se temelje na najnovijoj Anketi o strukturi zarada pokazuju slične vrijednosti i trendove kao i službeni podaci DZS-a. Tako je, prema najnovijim podacima Eurostata, rodni jaz u plaćama značajno smanjen u odnosu na prethodne godine te u 2023. godini iznosi 7,4 posto u usporedbi sa 6,9 posto koje je za istu godinu iskazao DZS.

Razlike u podacima Eurostata i DZS-a proizlaze iz različitih metodoloških pristupa i sektorskih fokusa, no oba izvora ukazuju na rodno uvjetovane razlike u prihodima. Bez obzira na različite metodologije istraživanja rodnog jaza, i na njegovo smanjenje, kako bi se poboljšali uvjeti rada za žene potrebne su sveobuhvatne politike koje uključuju veću transparentnost plaća, bolje usklađivanje rada i obiteljskog života, smanjenje horizontalne i vertikalne segregacije te jačanje institucionalnih mehanizama protiv diskriminacije (1,2).

*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.