U članku objavljenom 11. rujna 2025. godine, kojeg potpisuje Index Native, objavljen je sponzorirani sadržaj, nastao u suradnji s Privrednom bankom Zagreb d.d., koji se dotiče pitanja rodnog jaza u poduzetništvu. U njemu se ističe da je u Hrvatskoj “tek nešto preko 21 posto tvrtki isključivo u vlasništvu žena, dok je u suvlasništvu 30 posto”. S obzirom na to da za navedene podatke nisu dani ni izvor ni godina na koju se odnose, odlučile smo ih provjeriti te analizirati zastupljenost poduzetnica u Hrvatskoj.
FINA – Financijska agencija redovito, povodom obilježavanja Svjetskog dana poduzetnica 19. studenog, objavljuje analize udjela žena poduzetnica u vlasničkoj strukturi trgovačkih društava. Analize se temelje na podacima iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (RGFI) prema vlasničkoj strukturi društava, i to prema rodnom kriteriju. Dostupne analize obuhvaćaju podatke od 2011. do 2023. godine. Posljednja dostupna analiza udjela žena poduzetnica u vlasničkoj strukturi trgovačkih društava objavljena je 19. studenog 2024. godine za razdoblje od 2019. do 2023. godine.
Tvrdnja da je “tek nešto preko 21 posto tvrtki isključivo u vlasništvu žena, dok je u suvlasništvu 30 posto” očigledno se odnosi na podatke iz posljednje dostupne analize u kojoj stoji da je 31.689 društva ili 21,4 posto bilo isključivo u vlasništvu žena. S obzirom na to da su u još 13.588 društava žene suvlasnice s muškarcima i/ili pravnim osobama, ističe se da udio ženskog poduzetništva u ukupnom broju društava iznosi 30,5 posto. Navedeni podaci odnose se na 2023. godinu i predstavljaju zadnje javno dostupne podatke. Na iste se podatke o isključivom ženskom vlasništvu i ukupnom ženskom poduzetništvu referira i posljednje Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. godinu kada donosi analizu o poduzetništvu žena za navedenu godinu.
Udio poduzetnica u Hrvatskoj stagnira već dulje vrijeme
Kada se pogleda FINA-ina analiza za zadnje referentno razdoblje (2019.-2023.), govori se o laganom rastu udjela poduzetnica, tj. vlasnica/osnivačica trgovačkih društava, čime se dobiva dojam da se protekom vremena rodni jaz po pitanju vlasništva trgovačkih društava polako smanjuje. Međutim, kada se pogledaju podaci za sve dostupne godine (2011.-2023.), vidi se da udjeli ženskog vlasništva (isključivog ili ukupnog) lagano variraju kroz godine, što nam govori da udio poduzetnica u Hrvatskoj praktički stagnira.
Naime, udio trgovačkih društava u kojima su isključivo žene osnivačice kreće se negdje oko petine (18 posto u 2011.; 21,4 posto u 2023.), dok udio ukupnog ženskog poduzetništva (žene osnivačice i mješoviti osnivači) u ukupnom broju trgovačkih društava varira negdje oko trećine (33,1 posto u 2016.; 30,5 posto u 2023.) (1,2,3).
Detaljnije govoreći, udio društava u kojima su isključivo žene osnivačice kretao se od 18 posto u 2011. godini do 22 posto u 2020. godini, s tim da je u 2014. godini iznosio 20,4 posto, a u 2015. 18,3 posto, što ukazuje na fluktuacije u udjelu isključivo ženskog vlasništva u trgovačkim društvima. Nakon 2020. godine opet se bilježi pad, što ponovno upućuje na fluktuacije u trendu a brojka od 22 posto isključivog ženskog vlasništva iz 2020. godine i dalje nije premašena. Slične fluktuacije bilježe se i kod udjela ukupnog ženskog poduzetništva, pri čemu 2016. predstavlja godinu kada je on bio najviši (1,2,3). S druge strane, udio žena obrtnica bilježi lagani rast na godišnjoj razini. Tako je u razdoblju od 2012. do 2024. zabilježeno povećanje žena vlasnica obrta s 32 na 37 posto (1,2).
Konačno, valja napomenuti da je najveći broj trgovačkih društava u vlasništvu žena redovito u uslužnim djelatnostima, dok je u ostalim djelatnostima koje su pretežito proizvodnoga karaktera veći broj muškaraca kao vlasnika. Prema području djelatnosti, najveći udio ženskih obrta također je u ostalim uslužnim djelatnostima (1,2,3).
Izostanak fokusirane nacionalne politike razvoja ženskog poduzetništva
Hrvatska je kroz zasebne vladine politike u svoj fokus stavljala pitanje razvoja ženskog poduzetništva. Tako su u razdoblju 2010.-2020. donesene dvije politike u ovom području – Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2010.–2013. i Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.–2020. s pratećim Akcijskim planovima. Donošenjem takvog strateškog dokumenta, kako ističe Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Hrvatska je predstavljala primjer dobre prakse. Također, istaknula se kao jedna od rijetkih zemalja s posebnom politikom usmjerenom na ovo pitanje.
Međutim, nadležno ministarstvo po isteku zadnjeg strateškog dokumenta nije slijedilo preporuke akademske zajednice ili Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova o važnosti donošenja novog strateškog dokumenta, već je strateške odrednice važne za poboljšanje ženskog poduzetništva odlučilo inkorporirati u Nacionalni plan industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027.
Prilikom postupka javnog savjetovanja o navedenom dokumentu i pratećem akcijskom planu, Pravobraniteljica je zaključila da u njihovoj izradi nije primijenjen rodni pristup. S obzirom na sve navedeno, može se reći da je specifična sektorska strategija za žensko poduzetništvo u ovom trenutku u potpunosti izostala.
Žene su i dalje značajno podzastupljene u području poduzetništva
Sponzorirani medijski sadržaj kojeg smo analizirali točno navodi podatke o udjelu ženskog vlasništva u poduzećima. Oni se odnose na 2023. godinu kao posljednju za koju su objavljene relevantne javno dostupne statistike.
Međutim, kada se sagleda duži vremenski period, uočava se da udjeli ženskog vlasništva u trgovačkim društvima praktički stagniraju oko petine u slučaju isključivog ženskog vlasništva te trećine u slučaju ukupnog ženskog poduzetništva. Trend laganog rasta ženskog vlasništva kroz duži vremenski period ipak se uočava kod obrta, no i dalje se nalazi ispod 40 posto. Stoga se može zaključiti da su žene u području poduzetništva i dalje podzastupljene. Pritom specifična sektorska strategija za žensko poduzetništvo kojom bi se poduzeli fokusirani napori u svrhu promicanja načela ravnopravnosti spolova u ovom području trenutno ne postoji.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
