Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, u Saboru je 1. listopada 2025. godine podnio izvješće o radu policije u prethodnoj godini.
Pritom je, u kontekstu pitanja zastupnice Ivane Kekin o broju femicida, istaknuo: „Jedna ubijena žena je previše, ali Hrvatska u EU ima najmanje femicida u odnosu na broj stanovnika, odnosno na sto tisuća“ (1,2).
Također je kazao Kekin da nije došla na predstavljanje MUP-ovog istraživanja o ubojstvima žena od 2016. do 2024. godine koje se odvilo u sklopu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (1,2). S obzirom na to da ministar nije naveo godinu na koju se podaci odnose niti izvor na kojem temelji svoj zaključak, odlučile smo provjeriti kakvo je stanje u vezi s brojem femicida u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama Europske unije.
Na kojim podacima Božinović temelji izrečeno?
Izvješće o radu policije u 2024. godini Vlada RH je aktom od 12. lipnja 2025. dostavila predsjedniku Sabora te je dostupno na internetskim stranicama. U njemu se ne nalaze usporedni podaci o broju femicida u Hrvatskoj u odnosu na druge članice Europske unije. S druge strane, takvi podaci postoje u ranije spomenutom istraživanju Mirjane Kondor-Langer, Anite Matijević i Suzane Kikić „Ubojstva žena u Republici Hrvatskoj 2016. − 2024.“
U njemu stoji sljedeće: „Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) u svom istraživanju ‘Mjerenje femicida u Hrvatskoj’ navodi dostupne podatke Eurostata o stopi žena žrtava ubojstava u Hrvatskoj koja je 2018. iznosila 0,38 na 100.000 stanovnika, što je najniža stopa među sadašnjim državama članicama za koje postoje dostupni podaci. Republika Hrvatska ima drugu najnižu stopu (0,05) žena žrtava ubojstava koja su počinili članovi obitelji ili rođaci i treću najnižu stopu (0,19) ženskih žrtava ubojstava koja su počinili intimni partneri.“
S obzirom da se navedeno u istraživanju odnosi na 2018. godinu (a ne na trenutnu godinu), slijedeći metodološku logiku koja kaže da se Eurostatovi podaci izračunavaju na isti način za sve zemlje EU pa su stoga relevantni za međunarodne usporedbe, odlučili smo analizirati Eurostatovu bazu podataka na koju se referirao EIGE.
Neujednačena definicija femicida kao problem za standardizirano prikupljanje podataka
No, prije nego što damo uvid u relevantne usporedne podatke, važno je istaknuti nekoliko ključnih stvari vezanih uz femicid i njegovo statističko praćenje. Kao što smo već pisale, femicid i dalje nije definiran kao jedinstven pojam niti postoji univerzalna pravna kategorija za ovaj najteži oblik rodno uvjetovanog nasilja.
EIGE navodi da se femicid općenito definira kao ubojstvo žene ili djevojčice zato što je ženskog spola i kao takvo može poprimiti različite oblike poput ubojstva žena kao posljedice nasilja od strane intimnog partnera, mučenja i mizoginog ubijanja žena, ubojstva žena i djevojčica „iz časti“ i sl.
Također, ne postoji pravna terminologija koja bi obuhvatila sve karakteristike femicida i kao takvog jedinstveno ga implementirala u kazneni zakon. Konačno, u Europskoj uniji jedino Cipar, Malta, Španjolska i Belgija koriste izraz femicid kao zasebno kazneno djelo, dok je u Hrvatskoj zakonskim izmjenama iz 2024. kazneno djelo definirano kao teško ubojstvo ženske osobe, a ne kao femicid (1,2). Kako nema jedinstvene definicije femicida, ni globalno ni na razini Europske unije ne postoje standardizirani podaci o njemu. EIGE podržava države članice EU da umjesto rodno neutralnog termina „ubojstvo“ koriste termin femicid kao onaj koji odražava nejednakost, opresiju i sustavno nasilje nad ženama koje leži u korijenu ubojstava žena. Isto tako, pomaže im u stvaranju konzistentne i javno dostupne administrativne baze podataka slučajeva femicida kao prvog koraka u njegovu sprečavanju.
U najnovijoj publikaciji vezanoj za problematiku prikupljanja nacionalnih administrativnih podataka o femicidu, EIGE ističe da se u Europskoj uniji podaci o femicidu ponajprije deriviraju iz statistika o ubojstvima koje omogućavaju isključivo identifikaciju ubojstava žena počinjenih od strane intimnog partnera ili člana obitelji. Kako i dalje nema zajedničke definicije femicida među državama članicama, činjenica da sve veći broj država dostavlja podatke dezagregirane po spolu i odnosu žrtve i počinitelja predstavlja ključan korak u identifikaciji femicida i učinkovitijoj analizi slučajeva femicida.
Međutim, problem femicida i dalje ostaje skriven jer se rodno uvjetovana ubojstva događaju i izvan kruga intimnih i obiteljskih odnosa, pa je nužno uspostaviti sveobuhvatnu definiciju femicida i standardizirane metode prikupljanja podataka. Iz svega navedenog može se zaključiti da u ovom trenutku usporedbu podataka o femicidu među članicama Europske unije omogućuje samo baza podataka o ubojstvima koja uključuje dezagregirane podatke po spolu i odnosu žrtve i počinitelja.
Eurostatova baza ne upućuje na to da Hrvatska ima najnižu stopu femicida u EU
Na takvu se bazu poziva EIGE u gore spomenutoj publikaciji Measuring femicide in Croatia iz 2021. Riječ je o Eurostatovoj bazi podataka Intentional homicide victims by victim-offender relationship and sex koja koristi zajedničke definicije kaznenih djela, prikuplja podatke od nacionalnih statističkih ureda ili drugih relevantnih vlasti poput ministarstva unutarnjih poslova ili pravosuđa te je i strukturno standardizirana pa omogućuje izradu usporedivih pokazatelja.
Baza je ažurirana 23. travnja 2025. godine. U njoj se trenutno nalaze podaci za razdoblje od 2014. do 2023. godine za 20 zemalja EU, pri čemu treba napomenuti da ni za tih 20 zemalja nisu dostupni podaci za sve godine, što dodatno otežava usporedbu. U 2018. godini podaci su dostupni za 18 zemalja, u 2019. za 19, u 2022. za 18, a u 2023. godini za 17 zemalja. Kako je i sam EIGE u citiranoj publikaciji naveo, zaključci koji se donose vrijede samo za zemlje za koje postoje dostupni podaci.
Pregledom dostupnih podataka vidi se da oni značajno osciliraju ovisno o godini pa tako Hrvatska bilježi pet slučaja femicida u 2018. godini, ali i 13 u 2022. godini. Na temelju iznesenih brojeva ubojstava, stopa žena žrtava ubojstava od strane intimnog partnera ili člana obitelji u Hrvatskoj iznosila je 0,32 na 100.000 stanovnika u 2018. te 0,65 u 2022. godini.
Vrijednost stope u 2018. godini ispod je prosječne stope Europske unije, koja iznosi 0,40 na 100.000 stanovnika, ali i iznad stopa zabilježenih u nekoliko zemalja. S druge strane, vrijednost stope u 2022. godini viša je od prosječne stope u Europskoj uniji, koja iznosi 0,43 te je među višima u zemljama EU za koje su dostupni podaci.
Isto tako, u 2020. godini, primjerice, Hrvatska je sa stopom od 0,67 femicida na 100.000 stanovnika bila treća po broju ubojstava žena počinjenih od strane intimnih partnera ili članova obitelji među zemljama EU za koje postoje dostupni podaci, što bi moglo činiti osnovu za izjave Ivane Kekin ili različite napise u medijima, o čemu smo već pisale. Tako dostupni podaci, posebice godišnje fluktuacije u njima, ne sugeriraju da Hrvatska ima najmanji broj femicida u EU u odnosu na broj stanovnika, već se taj broj mijenja iz godine u godinu i ovisi o dostupnim usporedivim podacima iz drugih zemalja. Međutim, sve dok ne postoji harmonizirana baza podataka na razini EU koja se odnosi isključivo na femicid, svaki zaključak iz ovako deriviranih baza nosi značajne mogućnosti pogrešnog zaključivanja.
Pozivanje na zastarjele podatke u trenutnom kontekstu
Na temelju pregleda relevantne literature možemo zaključiti da je ministar Božinović ispravno naveo zaključak iz EIGE-ove publikacije Mjerenje femicida u Hrvatskoj o tome da je stopa žena žrtava ubojstva od 0,38 na 100.000 stanovnika bila najniža u 2018. godini u zemljama EU za koje postoje podaci. No, uvidom u ažuriranu Eurostatovu bazu podataka Intentional homicide victims by victim-offender relationship and sex u ovom trenutku – ti podaci su nešto drugačiji. Također, trenutni pregled te baze ne sugerira da se taj zaključak može ponoviti te pokazuje da stopa femicida svake godine oscilira pa se u kontekstu rasprave o radu policije u 2024. godini podatak iz 2018. može smatrati zastarjelim.
Isto vrijedi i za medijske napise ili izjave oporbenih političarki poput Ivane Kekin u kojima se, na temelju podataka iz 2020. godine, tvrdi da je Hrvatska treća po broju femicida u zemljama EU. U tom smislu takvi napisi i izjave, bez specifikacije godine na koju se odnose i izvora u kojima se utemeljuju, mogu se smatrati obmanjujućima.
Kako EIGE ističe, sve dok se u zemljama EU ne uspostavi zajednička pravna definicija femicida bit će teško uspostaviti harmonizirane podatke i točne usporedbe o slučajevima femicida u EU te će ovaj najteži oblik rodno uvjetovanog nasilja ostati skriven iza općih statistika o ubojstvima iz kojih će se morati derivirati.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

