GenderFacts

Podrška se posljednjih petnaestak godina kreće oko 75 posto

Građani i građanke Hrvatske pravo na izbor većinski podržavaju već 30 godina

U ovom članku provjeravamo izjavu Katarine Peović da je podrška pravu žena na izbor u Hrvatskoj desetljećima viša od 75 posto.

Točno
Katarina Peović 2023. godine

Foto: Goran Mehkek/CROPIX

U sklopu HRT-ove emisije Otvoreno, 7. svibnja, povodom održavanja Hoda za život u Zagrebu, Katarina Peović, članica Radničke fronte i bivša saborska zastupnica izjavila je da istraživanja desetljećima pokazuju da većina građana_ki u Hrvatskoj podržava pravo žene na izbor (1,2).

Konkretnije, rekla je da je “podrška pravu žena na izbor u Hrvatskoj viša od 75 posto već desetljećima. Retrogradne udruge pokušavaju promijeniti to raspoloženje i uvjeriti žene da same nisu sposobne donositi odluke o vlastitom tijelu” (1,2).

S obzirom na to da Peović nije jasno naznačila o kakvim je istraživanjima riječ, odlučile smo provjeriti točnost njezine tvrdnje.

Od osamostaljenja Hrvatske provedena su brojna reprezentativna ispitivanja stavova o pobačaju

Pretraživanjem Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak te različitih medijskih izvještaja utvrdile smo da su u posljednjih 30 godina provedena različita istraživanja o stavovima građana_ki Hrvatske vezano uz pobačaj i reproduktivna prava žena.

Tako je tijekom 1997. i 1998. godine u sklopu socioreligijskog istraživanja „Vjera i moral u Hrvatskoj“ ispitano 1245 osoba koje su odgovorile i na pitanja vezana uz pobačaj (1,2,3). Rezultati su objavljeni u časopisu Bogoslovska smotra iz 1998. godine (1,2,3).

U znanstvenom radu „Pobačaj kao bioetički izazov“, objavljenom u časopisu Sociologija i prostor 2007. godine, prikazani su rezultati empirijskoga istraživanja provedenoga u Hrvatskoj 2004. godine o percepciji i stavovima o pobačaju na reprezentativnom uzorku odrasle populacije od 2.220 osoba. Pet godina kasnije, 2009. godine, ispitivani su stavovi prema reproduktivnim pravima žena u sklopu istraživanja ‘‘Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj’’ na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1363 ispitanika_ca starijih od 15 godina. Rezultati ispitivanja objavljeni su 2011. godine u publikaciji Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj“.

Nadalje, uoči predsjedničkih izbora 2009. godine, agencija Puls za Tportal je provela ispitivanje stavova birača_ica na nacionalno reprezentativnom uzorku od 946 punoljetnih građana_ki (1,2). Slično istraživanje za RTL provela je agencija Promocija Plus 2014. godine na uzorku od 1300 ispitanika_ca (1,2). Agencija IPSOS je 2020. godine za portal Telegram provela anketu o stavovima građana_ki o pitanju prekida trudnoće na reprezentativnom uzorku od 612 punoljetnih ispitanika_ca u Republici Hrvatskoj (1,2). Konačno, 2022. godine HRejting HRT-a je proveo anketu o istom pitanju na uzorku od 1400 ispitanika_ca (1,2).

U sklopu institucijskog projekta„Podržane ili pokorene – društveni rizici ugroze i mogućnost zaštite reproduktivnih prava žena u Republici Hrvatskoj“ Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iz 2023. godine, provedeno je anketno istraživanje pomoću agencije Hendal na reprezentativnom uzorku od 600 punoljetnih građana_ki RH. U istraživanju su ispitivani, između ostalog, stavovi o pobačaju i reproduktivnim pravima izbora za žene (1,2).

Na kraju valja spomenuti da je prošle godine u sklopu X. nacionalnog kongresa Hrvatskog sociološkog društva objavljen sažetak studije dr.sc. Ksenije Klasnić i dr.sc. Branke Galić koji „analizira trendove stavova hrvatske populacije o pobačaju kroz pet mjernih točaka (1997., 2004., 2009., 2020., 2023.), uspoređujući podršku zabrani pobačaja i pravu žene na autonomno odlučivanje“.

Rezultati pokazuju kontinuiranu većinsku podršku legalnosti pobačaja

Što se tiče rezultata navedenih istraživanja, može se reći da idu u prilog tvrdnji koju je iznijela Katarina Peović.

Naime, u znanstvenom radu Pobačaj i mentalitet u društvu iz 1998. godine u kojem su obrađeni rezultati istraživanja „Vjera i moral u Hrvatskoj“ vezano uz pitanje pobačaja navodi se da: „većina populacije drži da pobačaj treba ostati kao mogućnost odabira ženama, drže ga opravdanim u nekim slučajevima te većinom ne podržavaju zakonsku zabranu istog“.

Rezultati istraživanja iz 2004. godine, objavljeni u znanstvenom članku Pobačaj kao bioetički izazov 2007. godine, pokazali su “da je svega trećina ispitivane populacije za zakonsku zabranu pobačaja, dok ih 46 posto misli da to pitanje ne treba regulirati zakonom”. Usto, 62 posto ispitanih smatra da odluku o pobačaju treba prepustiti ženi. U Ispitivanju agencije Puls, uoči predsjedničkih izbora 2009. godine, dodatno se povećao broj ispitanika_ca koji_e se protive zabrani pobačaja na 70 posto. Uz to, rezultati istraživanja provedenog iste godine o percepciji, iskustvima i stavovima o rodnoj diskriminaciji u RH pokazali su da se 75,1% ispitanika_ca „slažu“ te „u potpunosti slažu“ u mišljenju o pravu žene da sama odlučuje o reprodukciji, tj. da „Žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće“(1,2,3).

Istraživanje agencije Promocija plus za RTL 2014. godine, pokazalo je jednaku potporu pravu na pobačaj od gotovo tri četvrtine građana_ki u Hrvatskoj. Nadalje, anketa agencije IPSOS za Telegram 2020. godine, pokazala da čak 81 posto ispitanih smatra da bi žene u Hrvatskoj trebale imati pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju (1,2,3).

Također, anketa HRT-ova HRejtinga, iz 2022. godine, pokazala da je za 73 posto ispitanika_ca zabrana pobačaja neprihvatljiva. Usto se njih 77,1 posto složilo s tim da je ljudsko pravo žene da jedina odlučuje o vlastitom tijelu, pa tako i kad je o pobačaju riječ (1,2).

Pritom je zanimljivo primijetiti da se natpolovična većina birača_ica i Mosta (69,4 posto) i Domovinskog pokreta(51,8 posto) i Hrvatskih suverenista (51,3 posto) protivila u toj anketi potpunoj zabrani pobačaja. Dodatno, ni 55,5 posto HDZ-ovih birača_ica nisu bili_e za to da im stranka vezano uz to pitanje ode više desno od centra (1,2).

Konačno, najrecentnije istraživanje Odsjeka za sociologiju FFZG Sveučilišta u Zagrebu iz 2023. pokazalo je da 75 posto građana_ki RH smatra da „žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće“.

Kao što je izneseno u informacijama o istraživanju, ovaj je rezultat potvrda institucijskog projekta iz 2020. godine, „gdje je također u anketnom istraživanju stav o reproduktivnom pravu izbora za žene dobio podršku od 76 posto građana_ki RH“, a što odgovara i rezultatima objavljenima 2011. godine, kada je također 75 posto građana podržalo reproduktivno pravo izbora za žene.

Javna podrška pravu na izbor stabilizirala se na 75 posto u posljednjih petnaestak godina

Sva reprezentativna ispitivanja stavova javnosti o pobačaju u posljednjih 30 godina pokazuju da građani_ke konstantno većinski podržavaju pravo žene na izbor te da ta podrška protekom vremena bilježi porast.

Kako ističu Klasnić i Galić u studiji iz 2025., “podaci pokazuju dugoročan porast podrške pro-choice opciji, koja se u posljednjih 15-ak godina stabilizirala na oko 75 posto, dok podrška zabrani pobačaja opada (s 30 posto na 15-20 posto)“.

U tom kontekstu gledajući, izjava Katarine Peović može se smatrati točnom.