Krajem listopada u Gradskoj skupštini Grada Zagreba održan je okrugli stol „Paritet sada i odmah – od lokalne do europske razine: žene u političkom odlučivanju“, u organizaciji Ženske mreže Hrvatske i u suradnji s Europskim ženskim lobijem (1,2). Na njemu su predstavljeni i rezultati analize o iskustvima žena u lokalnoj politici, s naglaskom na prepreke političkom sudjelovanju i preporuke za unaprjeđenje zastupljenosti žena. Analitički izvještaj „Žene u lokalnom odlučivanju: političko sudjelovanje i ravnopravnost spolova u lokalnim politikama“ izradila je Lana Kučer iz Udruge Domine.
Na okruglom stolu govorila je i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić koja se pitala: „ako žene čine polovicu stanovništva, zašto još uvijek moramo objašnjavati zašto bismo trebale imati polovicu političke moći?“ (1,2).
Pritom je navela nekoliko podataka – da su na posljednjim parlamentarnim izborima žene činile 42,1 posto kandidata i kandidatkinja, ali samo 17,8 posto nositelja_ca listi. Također, kazala je da je neposredno nakon izbora u Sabor izabrano samo 37 žena od 151 zastupnika_ice koliko ih čini to tijelo (1,2,3).
Poručila je i da: „žene jesu na listama, ali puno rjeđe na mjestima s kojih se ulazi. Uđu u politiku, ali ne dobivaju uvijek jednaku priliku odlučivati“. Zato smatra da 40 posto nije paritet, već zakonski minimum te da cilj mora biti 50:50 – i na izbornim listama, i u stranačkim vodstvima, ali i na mjestima na kojima se donose odluke (1,2).
Provjerile smo točnost podataka koje zastupnica Lugarić navodi, kao i najnovije nalaze iz ranije spomenutog analitičkog izvještaja.
Kako su žene bile pozicionirane na posljednjim parlamentarnim izborima 2024. godine?
O ženama na izbornim listama, kao i o ženama koje su izabrane u Hrvatski sabor nakon parlamentarnih izbora pisale smo 2024. godine na Libeli (1,2). Također, analizu „Položaj žena u parlamentarnom izbornom procesu 2024.“ za CESI je radila Lana Kučer.
Što se tiče izbornih lista, u svim izbornim jedinicama, kandidirano je 57.91 posto muških i 42,09 posto ženskih kandidata_kinja (1,2,3). Ukupno 32 liste od 165 nisu zadovoljile zakonsku kvotu od 40 posto kandidatkinja podzastupljenog spola.
Što se tiče nositeljica lista, žene su bile nositeljice na 29 lista od 165. Odnosno, bile su nositeljice u 17,58 posto slučajeva. Što se tiče stranaka koje su osvojile najviše mandata, Možemo! je imao osam žena koje su bile na prvim mjestima izbornih lista, Rijeka pravde dvije, MOST jednu, a Domovinski pokret i HDZ niti jednu (1,2).
Neposredno nakon samih izbora, u Sabor je izabrano samo 37 žena, odnosno 24,5 posto (1,2,3). Unatoč tom poražavajućem podatku, to je bio najveći broj izabranih žena od prvog saziva Hrvatskog sabora. U prethodnom izbornom ciklusu, 2020. godine u Hrvatski sabor su izabrane 34 žene, odnosno 22,51 posto.
Nakon zamjena, uglavnom zbog obnašanja dužnosti nespojivih sa zastupničkom dužnosti, žene su u konačnom sazivu Hrvatskog sabora, nakon parlamentarnih izbora 2024. godine, činile 50 od 151 zastupnika_ice, odnosno 33,11 posto (1,2).
Što o poziciji žena u lokalnoj politici kaže nova analiza?
Slični podaci za lokalne izbore navedeni su u Analitičkom izvještaju „Žene u lokalnom odlučivanju: političko sudjelovanje i ravnopravnost spolova u lokalnim politikama“ koji je proveden u okviru projekta „Pariter sada u Hrvatskoj: Jačanje zastupljenosti žena u odlučivanju na lokalnoj razini“. U njemu se navodi da su žene, prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, na lokalnim izborima 2025. godine činile približno 30 posto izabranih osoba u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, zauzimale su samo 19 posto prvih mjesta na listama (1,2).
U okviru istraživanja na kojem počiva izvještaj provedeno je pet fokus – grupa, u Splitu, Zagrebu, Pakracu, Bjelovaru i Križevcima. Na njima su sudjelovale 24 žene – sadašnje ili bivše gradske vijećnice te druge žena politički aktivne na lokalnoj ili regionalnoj razini.
Po pitanju motivacije za ulazak u lokalnu politiku, iskazi ispitanica pokazuju da to često nije bio rezultat planirane političke karijere. „Za dio njih političko uključivanje predstavlja nastavak ranijeg društvenog angažmana, dok druge opisuju osobnu odluku potaknutu željom za promjenom ili nezadovoljstvom postojećim okolnostima“, stoji u izvještaju.
Nadalje, kao važan čimbenik aktivnog uključivanja žena u politiku navodi se i stranačka podrška, osobito u procesu kandidiranja, preuzimanja funkcija i zagovaranja pitanja rodne ravnopravnosti.
„Iskazi sudionica potvrđuju da prisutnost žena u političkim institucijama nije sama po sebi dovoljan pokazatelj ravnopravnosti. Važno je razmatrati i mogućnost samostalnog političkog djelovanja, sudjelovanja u oblikovanju prioriteta te stvarnog utjecaja na donošenje odluka”, stoji u izvještaju.
Takav zaključak je u korelaciji i s izjavom zastupnice Lugarić koju ranije navodimo – da žene trebaju biti na izbornim listama, ali i u stranačkim mjestima, a posebice na mjestima na kojima se donose odluke.
Činjenicu da brojčana zastupljenost žena ne odražava nužno njihovu stvarnu političku moć, naglasile su i sudionice istraživanja. Kao neke od najvećih prepreka političkom sudjelovanju žena, analitički izvještaj navodi: „međudjelovanje društvenih očekivanja, obiteljskih i profesionalnih odgovornosti, odnosa unutar političkih organizacija te načina funkcioniranja političkih institucija i javnog prostora. Posebno se izdvajaju iskustva seksizma, omalovažavanja i rodno uvjetovanih pritisaka, negativna izloženost u medijima i na društvenim mrežama, nejednaki uvjeti političkog djelovanja te ograničenja povezana s izbornim listama i stranačkom podrškom“.
Dodatno, autorica izvještaja navodi da iskazi „pokazuju da se prepreke ne očituju samo u formalnim pravilima političkog sudjelovanja, nego i u neformalnim odnosima moći, društvenim predodžbama o ženama u politici te očekivanjima koja oblikuju njihove mogućnosti javnog djelovanja”.
Po pitanju rodnih kvota na koje se i zastupnica Lugarić osvrnula u svom izlaganju sudionice ovog istraživanja su iznijele različita stajališta. Iako dio njih zagovara kvote, smatraju da nije dovoljno samo formalno ispunjenje – već i odgovarajući položaj žena na kandidacijskim listama. Dio ispitanica, s druge strane, daje prednost kvaliteti i sposobnostima kandidata_kinje pred samim kvotama.
I na nacionalnoj i na lokalnoj razini žene su podzastupljene u politici
Žene su, prema navedenim podacima, podzastupljene u političkom odlučivanju – i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Podaci o zastupljenosti žena u politici na nacionalnoj razini koje je navela zastupnica Marija Lugarić su točni.
Također, i zastupnica Lugarić, i same ispitanice kao i zaključci analitičkog izvještaja „Žene u lokalnom odlučivanju: političko sudjelovanje i ravnopravnost spolova u lokalnim politikama“ navode da se problem podzastupljenosti žena neće riješiti samo povećanjem njihovog broja u političkim institucijama i/ili na listama, već pozicioniranjem žena i ravnopravnim sudjelovanjem žena na mjestima na kojima se donose odluke.
