Samo tjedan dana nakon sramotnog masovnog javnog linča nad prvom Povorkom ponosa u Splitu, na jubilarnom Zagreb Prideu okupilo se čak 4 000 ljudi, koji su koračajući ulicama glavnog grada još jednom stali u obranu prava na različitost. Snažnije nego ikad, sudionici Pridea pokazali su kako ne pristaju na diskriminaciju, uskraćivanje slobode i dostojanstva.
“Od danas više nema povratka u tišinu, od danas prestajemo biti nevidljivi. Uzdignute glave koračali smo svjesni svog ljudskog dostojanstva i građanskih prava. Više nikada nećemo biti vreće za iživljavanje i klaunovi za ismijavanje”, riječi su to kojima je Damir Hršak, tadašnji predsjednik Iskoraka, 2002. godine otvorio prvi Zagreb Pride. Danas, deset godina kasnije, čak 4 000 sudionika jubilarne i do sada najmasovnije Povorke ponosa, koračajući ulicama Zagreba potvrdilo je snagu te povijesne izjave. Jer nakon prošlotjednih nereda u Splitu, koji su pokazali kako aveti klerofašističke i heteropatrijahalne ideologije još uvijek ne miruju, biti na današnjem rođendanskom Prideu značilo je braniti slobodu.
Povorku je čuvalo čak 1 500 policajaca, koji su, za razliku od splitske subote, kada se toleriralo i fizičko nasilje, napokon sankcionirali i govor mržnje. Unatoč strahovima, povorka je prošla mirno, a idilu su remetili tek pokoja ružna riječ i jedno jaje bačeno s balkona u Jurišićevoj ulici. Okupljanje je simbolično započelo na Trgu žrtava fašizma, odakle su svoju potporu svim LGBTIQ osobama i borbi za pravo na različitost dali brojni kulturnjaci, intelektualci, estradnjaci i političari. “Ovdje sam da izrazim svoje duboko neslaganje sa svima onima koji sprječavaju, ogovaraju i podcjenjuju Pride”, za H-Alter je izjavio Predrag Matvejević prokomentiravši i sramotne izjave koje su prošle tjedan stizale iz redova Katoličke crkve: “Kako to da je Bog dao toliku inspiraciju jednom Michelangelu i Leonardu da Vinciu koji su bili notorni homoseksualci? Očito je da se Bog pokazao mnogo širokogrudnijim od klera. Kler je shvatio da se usmrdio, pa se sada pokušava oprati. No nije li malo prekasno za to? Kler uvijek računa na oprost. Njega će i dobiti, ali sramotu će jako teško skinuti sa sebe.”
Najmasovnija hrvatska povorka u povijesti po prvi put je kročila i na Trg bana Josipa Jelačića, gdje ih ove godine, za razliku od prošle dvije, nije dočekala sramotna šačica anti-gej prosvjednika okupljenih oko Mladeži HČSP-a, već stotine građana, od koji su većina njih mahali i pljeskali. Kako je ranije bilo najavljeno, do sada najveća ruta povorke obuhvaćala je Varšavsku ulicu i Cvjetni trg kao simbole zagrebačkog otpora, no plan kretanja povorke je na kraju ipak bio izmijenjen. “Zagreb Pride je trebao proći Varšavskom, ali ne može jer nas je previše. A zašto nas je previše? Jer je na tom mjestu izgrađena lakrdija od garaže. Ove godine očito ne možemo na Cvjetni trg, ali hoćemo kada napokon zatrpamo ulaz u garažu!”, iz Gundulićeve je poručio Franko Dota iz Zagreb Pridea. U neposrednoj blizini Cvjetnog trga, svoj obol u borbi za pravo na različitost organizatori su dali i u vidu prozivke homofobnih vlasnika kafića: “Pederi, ljubite se u KIC-u, pederi ljubite se i u svim ostalim kafićima!”
Neposredno prije krajnjeg cilja, odnosno Zrinjevca, povorka se nakratko zaustavila u Praškoj ulici ispred mjesta na kojem je 1942. godine srušena sinagoga. “Svake godine ćemo se zaustaviti na ovome mjestu da iznova kažemo – ne fašizmu, ne ustaštvu, ne nacionalizmu, ne šovinizmu i ne heteroseksizmu!”, poručili su iz Zagreb Pridea.
Povorci se pridružio i velik broj sudionika splitskog Pridea, koji su kao simbol ponosa na svojim tijelima nosili oznaku Surviver. Okupljenim sudionicima na Zrinjevcu se obratila Mirjana Kučer iz feminističke organizacije Domine, koja je zajedno s udrugama Kontra i Iskorak organizirala prvi splitski Pride. “Unatoč svim događajima iz Splita, ipak smo uspjeli otvoriti jednu novu stranicu u splitskoj, ali i hrvatskoj povijesti. Ne smijemo zaboraviti da je današnja slika samo jedna strana Hrvatske, jer nažalost ona prošlotjedna također egzistira pararelno s ovom”, poručila je Kučer.
Rođendansku atmosferu uveličalo je i proglašenje pobjednika izbora za naj homofoba i homofrenda desetljeća. U žestokoj konkurenciji među finalistima za prvaka među homofobima, pobjedu je naposljetku osvojila saborska zastupnica Marijana Petir, znana kao i obožavateljica kičastih križeva i kao jedina osoba koja je u Saboru glasovala protiv izglasavanja Zakona o suzbijanju diskriminacije. “I dok HDZ-ovci guraju svoju homofobiju natrag u ormare, Marijana Petir je out and pride”, objasnili su Prideovci. Titulu homofrenda desetljeća odnijela je također jedna saborska zastupnica koja je česta gošća povorke. Riječ je o Vesni Pusić. “Svi razumski glasovi su u početku bili manjina – žene koje su se borile za svoja prava, borci za pravo na obrazovanje i svi oni koji su stvarno mislili da je Zemlja okrugla. Hvala vam za svih ovih deset godina”, poručila je Pusić u svom govoru zahvale. Osim nje, počasne titule homofrendica dobile su i aktivistkinja Mima Simić te novinarka i H-Alterova suradnica Barbara Matejčić.
“Povorke ponosa pokazuju stvarno stanje u zemlji, a policija nije tu bila zbog nas, nego zbog onih koji su napravili ono što su napravili u Splitu, a godinama prije pokušavali i u Zagrebu. Vjerujem da će biti prajdova i bez policije”, izjavio je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea na samom kraju rođendanske povorke. “Pobjedili smo i pokazali kako je ovo naš grad i kako je ovo naša zemlja. Jer i budućnost je naša”, zaključili su organizatori.
