Vlada treba imati političku odgovornost i od jeseni u škole uvesti građanski odgoj i obrazovanje, poručile su organizacije civilnoga društva okupljene u GOOD inicijativu (Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskoj odgoja u škole) i Platformu 112 na konferenciji za novinare zabrinute recentnim informacijama i proturječnim izjavama novoga ministra obrazovanja Vedrana Mornara oko građanskog obrazovanja.
“Mladi se ne rađaju kao fašisti ili demokrati, niti kao tolerantni ili netolerantni, oni takvima postaju tijekom svojega odrastanja, a društvo im ni nakon 25 godina od tranzicije nije dalo oruđe za razmišljanje o tome s obzirom na to da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih država koje nisu prepoznale da je građansko obrazovanje važno za izgradnju demokratske političke kulture”, upozorio je profesor Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti i podsjetio: “Kukuriku koalicija se u svom dokumentu pod nazivom “Plan 21 – Na pola puta” hvalila da će građanski odgoj i obrazovanje od jeseni 2014. uvesti u škole, a sad se događa da, kako možemo iščitati iz izjava novog resornog ministra, a od toga odustaju. Nije, naime, dovoljno da građansko obrazovanje bude međupredmetno jer istraživanja pokazuju da je u tom slučaju njegova učinkovitost slabija, pri čemu je on svačija obaveza, ali ničija odgovornost”.
“Nažalost, sve dosadašnje Vlade su odbacivale uvođenje građanskog odgoja. Činilo se da s ministrom Željkom Jovanovićem dolaze neka druga vremena jer su u protekle dvije godina napravljeni veliki napori – proveden je eksperimentalni program, oformljene su radne skupine i provedena je javna rasprava. Dolaskom novog ministra izašlo je na vidjelo da u ovoj državi strategije i javne politike nemaju nikakvu vrijednost. Čini se da se da je sada važno samo osobno mišljenje jednog čovjeka koji je u tri dana dezauvirao dvogodišnje napore Ministarstva obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje te ostalih aktera”, upozorio je Šalaj i zaključio: “Sustav obrazovanja nije ministrova privatna stvar, već domena Vlade koja građanski odgoj ima zacrtan u programu, a ukoliko ministar i Vlada donesu odluku da to ne bude zasebni predmet, smatrat ću to odustajanjem od građanskoga odgoja”.
Ma tko se Plana 21 sjeća još …
“Odustajanje od uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja porazno je i za novog ministra i za ovu Vladu, a Hrvatsku svrstava na nisku razinu političke kompetencije”, istaknula je Emina Bužinkić, predstavnica GOOD inicijative, koja “od Vlade traži da od jeseni u škole uvede građanski odgoj i obrazovanje budući da je program nakon provedene javne rasprave i preporuka stručnog povjerenstva potpuno pripremljen, a uvijek se može i nadograđivati. Uostalom, tijekom protekle dvije godine u eksperimentalnu provedbu programa građanskog obrazovanja uloženo pola milijuna eura i ako se sada odustane, bit će to novac bačen u vjetar”.
Baš kao i trud nastavnika i učitelja koji su uložili mnogo vremena i napora u stručno usavršavanje za uvođenje građanskog odgoja u škole, a jedan od njih je i Miljenko Hajdarović, profesor povijesti i psihologije iz Čakovca, koji je poručio: “Trebamo odgajati odgovorne i aktivne mlade ljude koji će biti spremni mijenjati loše stvari oko sebe, a premda građansko obrazovanje nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme, ono predstavlja prvi korak prema društvu aktivnih, a ne pasivnih građana”.
Da u društvu, a često baš u školama i to za mlade i među mladima nedostaje prostora za rasprave i iznošenje stavova, upozorila je učenica Eta Krpanec, koja upravo građanski odgoj i obrazovanje u školama vidi kao važno sredstvo informiranja i znanja o političkom životu te pripremu za njega, kao i lijek za rastuću netoleranciju u društvu: “Tužno je i poražavajuće kad svoje vršnjake, a potom i prijatelje starije od sebe pitam o izborima, a oni kažu da ne žele na njih izlaziti, niti sudjelovati u politici jer u tome ne vide smisla. I šteta je što ne znaju čemu služe peticije, referendumi, kakva su prava potrošača i da je sve više netolerancije prema drugima i drugačijima. Međutim, ako znamo kako djelovati, tada je i vjerojatnije da ćemo to učiniti. Od nas se očekuje da nakon izlaska iz srednje škole budemo aktivni građani koji će glasati na izborima, a bez ovog predmeta nemamo dostatna znanja koja će nam omogućiti da steknemo uvid u sve mogućnosti koje nam se pružaju”.
