Gorući svjetski epidemiološki i javnozdravstveni problem trenutno predstavlja Zika virus. Prenosi se putem zaraženih komaraca roda Aedus, te je zabilježen u preko 20 država Latinske Amerike, a broj država na koje se širi raste i prelazi granice Latinske Amerike. Iako u većini slučajeva virus nije smrtonosan, pretpostavlja se da uzrokuje deformacije lubanje, poput mikrocefalije, i nepotpun razvoj mozga u novorođenčadi.
U svrhu prevencije negativnog utjecaja virusa na novorođenčad, vlade nekolicine latinoameričkih država pogođenih virusom, poput Kolumbije, El Salvadora, Ekvadora, Jamajke i Paname, poslale su poruku ženama neka ne ostaju trudne u narednih šest mjeseci (primjerice u Kolumbiji), pa sve do dvije godine (u El Salvadoru).
Kako prenosi The Guardian, kolumbijski ministar zdravstva Alejandro Gaviria izjavio je kako vjeruje da je to “dobar način da se ukaže na rizik, da se kaže ljudima da bi moglo biti ozbiljnih posljedica”.
Ovakav pristup vlasti izazvao je bujicu kritika od strane aktivista/kinja za ljudska prava i znanstvenika/ica. S jedne strane, Pan-američka zdravstvena organizacija poručuje da je “svaka odluka o odgodi trudnoće individualna“, odnosno da se donosi između “žene, njenog partnera i njezina davatelja zdravstvenih usluga”. S druge strane, Paula Avila-Guillen iz Centra za reproduktivna prava, primjerice, komentirala je kako su “još jednom vlade stavile na žene teret zaštite od bilo kakvih rizika”, a Monica Roa iz inicijative za ljudska prava Women’s Link Worldwide se složila da žene taj teret ne bi trebale nositi samo na svojim leđima, prenosi Women’s eNews. Konačno, The Guardian prenosi tvrdnju nekih boraca/kinja za ljudska prava kako je ova odluka latinoameričkih vlada neodgovorna, te da njome vlade pokazuju nerazumijevanje relanosti u svojim državama.
Naime, prema podacima Guttmacher instituta iz 2014. godine, 56 posto trudnoća u Latinskoj Americi je neplanirano. S jedne strane, te su trudnoće često posljedica silovanja, čija je stopa u Latiskoj Americi izrazito visoka, kako naglašava Internacionalna federacija za planirano roditeljstvo (IPPF). S druge strane, u većini latinoameričkih država pobačaj je ilegalan – ili je dopušten samo pod određenim okolnostima – dok su druge metode kontracepcije, poput kondoma, kontracepcijskih pilula i pilule za ‘dan poslije’ teško dostupne i financijski nepriuštive većini stanovništva. Jedan od najdrakonskojih zakona vezanih uz pobačaj na snazi je u El Salvadoru, gdje je abortus ilegalan neovisno o okolnostima – radilo se o silovanju ili smrtnoj opasnosti za ženu. Abortus se kažnjava kaznama od nekoliko godina zatvora, a žene se često optužuju za čedomorstvo, čak i uslučaju spontanog pobačaja. U takvim okolnostima, 95 posto pobačaja provodi se u nesigurnim uvjetima, a zapanjujuć je i podatak iz 2004. godine da je jedna četvrtina žena mlađih od 30 godina u El Salvadoru sterilizirana, te da je sterilizacija jedna od najčešćih metoda kontracepcije u koju se žene u toj državi pouzdaju, prenosi Vocativ.
Sara Garcia, aktivistkinja za ljudska prava u El Salvadoru, izjavila je za The Guardian kako će Zika virus ponovno rasplamsati raspravu o pobačaju u Latinskoj Americi. I zaista, Monica Roa iz inicijative za ljudska prava Women’s Link Worldwide, primjerice, vjeruje kako pitanja reproduktivnih prava u državama koje ne dopuštaju pobačaj moraju biti raspravljena u kontekstu Zika epidemije. Roa poziva na masovne kampanje informiranja muškaraca i žena o pristupu i korištenju kontracepcije. Također, Giselle Carino iz Internacionalne federacije za planirano roditeljstvo (IPPF) poručila je lationoameričkim vladama da prvo olakšaju pristup kontracepciji, posebice skupinama s niskim prihodima, te da zatim omoguće pristup sigurnom pobačaju i pokrenu kampanju kojom bi se žene informirale o ovim mogućnostima. The Guardian prenosi i kako u Brazilu, zemlji najpogođenijoj infekcijama Zika virusom, feministički institut za bioetička istraživanja Anis najavljuje borbu za pristup kontracepciji, pravovremeno dijagnostičko testiranje, te legalan i siguran pobačaj u slučaju mikrocefalije. Anis-ova antropologinja Débora Diniz tvrdi kako poruka ženama da odgode trudnoću nije ništa drugo do ponovnog izbjegavanja rasprave o abortusu. Diniz smatra brazilsku vladu odgovornom za širenje Zika virusa jer, kako tvrdi, u preko 40 godina nije riješila problem komaraca, koji su prijenosnici i drugih bolesti već dugi niz godina. “Ova epidemija nije se pojavila niotkuda”, izjavila je Diniz za The Guardian. “Ovo je čin povrede brazilskih žena od strane države”. Kako uočava novinarka The Guardiana Nicole Friolo, “iako se Zika čini kao zdravstvena kriza, to je više kriza ekstremnih nejednakosti i nedovoljno financiranih javnih usluga”.
No, nisu samo vlade latinoameričkih država bile predmetom oštrih kritika. Katja Iversen iz globalne aktivističke organizacije Women Deliver kritizirala je Svjetsku zdravstvenu organizaciju zbog njihova isključivo epidemiološkog pristupa problemu. Iversen je komentirala: “Da, radi se o komarcu koji prenosi opasan virus, ali radi se i o zdravstvenom sustavu koji izdaje žene”.
