Uzduž jednog zida u predvorju zgrade Ujedinjenih naroda vise portreti osam muškaraca, uključujući i Ban Ki-moona, sadašnjeg glavnog tajnika, koji su predvodili ovu instituciju, od 1945. godine, kada je osnovana.
Uskoro će se pojaviti novi portret i velika je vjerojatnost da će to bili portret jedne žene.
Od službeno pristiglih sedam kandidatura, tri su žene kandidatkinje za nasljednicu Ban Ki-moona. Ovo nije prvi put da su žene u konkurenciji za ovu poziciju, ali je prvi put da jedna, a kamoli tri, ima velike šanse da postane glavnom tajnicom UN-a.
Evo bliži pogled na tri kandidatkinje:
Irina Bokova (Bugarska), direktorica UNESCO-a i bivša ministrica vanjskih poslova Bugarske. Zagovornica je ljudskih prava, kulture dijaloga i ravnopravnosti spolova.
Vesna Pusić (Hrvatska), bivša prva potpredsjednica vlade i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova. Uspješna u nacionalnoj politici i vrsna sociologinja.
Natalia Gherman (Moldavija), bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Moldavije. Profesionalna je diplomatkinja, uspješna pregovarateljica s vještinama rješavanja sukoba.
Proces selekcije
Sve tri kandidatkinje dolaze iz istočne Europe, što nije slučajno, već u skladu s nepisanim pravilom regionalne rotacije, a sada je red da netko iz istočne Europe postane tajnik, odnosno tajnica.
Ovakva tradicija ima mnogo kompliciranih aspekata procesa selekcije, s nekoliko službenih pravila kojim se reguliraju, kao i tajnih dogovora iza zatvorenih vrata.
Službeni proces odabira znači da Vijeće sigurnosti UN-a daje svoj prijedlog za jednog kandidata, odnosno kandidatkinju koji/a bude prihvatljiv/a za svih pet stalnih članica s pravom veta, a to su: Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD. Nakon toga Vijeće šalje svoj izbor Glavnoj skupštini UN-a s gumenim pečatom.
No, ovoga puta, po prvi puta, oba tijela su pitala članice da predlože kandidate i kandidatkinje za poziciju te će kandidati i kandidatkinje imati priliku odgovarati na pitanja tijekom trodnevnog neformalnog dijaloga u travnju. Vijeće sigurnosti će ostati i dalje utjecajno u tom procesu, ali Glavna skupština će imati veći utjecaj, jer će donijeti odluku na temelju upoznavanja i raspravljanja sa svim kandidatima/kinjama.
Ideja da je krajnje vrijeme da žena preuzme kormilo UN-a dobila je zamah u posljednjih godinu dana, kako unutar institucije, tako i uz potporu mnogih grupa civilnog društva koje to zagovaraju.
Nova tajnica UN-a ne bi nužno nadoknadila ili ispravila rodnu neravnotežu koja prevladava na višim razinama UN-a. Ipak, simbolika bi mogla postaviti novi ton i pogurati i ostale da uključuju više žena u proces odlučivanja, što bi trebalo polučiti bolje rezultate za sve.
Onaj tko ili koja preuzme poziciju, službu se započeti u siječnju 2017. godine, s pravom reizbora na još dodatnih pet godina.
