U fokusu

Iz poštovanja prema žrtvama

U Kobaneu podignut spomenik u čast kurdskim borkinjama

U Kobaneu podignut spomenik u čast kurdskim borkinjama

Twitter

Pod pokroviteljstvom gradonačelnika južnokurdskog grada Sulaymanyaha Asa Faruidana, prije nekoliko dana, 15. ožujka u središtu Kobanea podignut je spomenik Berxwedan (Otpor) koji slavi hrabrost i borbenost kurdskih borkinja. Spomenik je sa svojim timom osmislila i izradila kiparica Zerak Mira iz Južnog Kurdistana.

Okružen tenkovima ISIS-a koje su Kurdinje uništile u borbama za Kobane, spomenik visok deset metara prikazuje ženu s krilima u tradicionalnoj gerilskoj odjeći. 

“Zamisao je bila stvoriti umjetničko djelo kako bismo dali podršku ovim borkinjama protiv Islamske države – najekstremnije terorističke organizacije našeg doba. Spomenik sam posvetila njima koje su postale simbolom otpora i pobjede. Njegova bijela boja i anđeoska krila simboliziraju mir”, izjavila je Mira.

Mira je radila s timom od deset volontera i volonterki tri mjeseca kako bi kip bio gotov i prenesen u Rojavu iz južnoga u zapadni Kurdistan te postavljen ispred Muzeja otpora u središtu Kobanea.

Jedan od umjetnika-volontera Asso al-Jaf izjavio je kako je cijeli tim bio snažno motiviran dubokim poštovanjem prema žrtvi stotina žena koje su poginule u borbama.

Kurdsko-australijska profesorica, aktivistkinja i feministkinja Hawzhin Azeez, koja je aktivna u Odboru za obnovu Kobanea, ovim povodom je napisala: “Ovaj spomenik ne slavi samo borbu dobra i zla, ne slavi samo ovaj povijesni trenutak herojskog otpora žena za čija imena svijet tek treba čuti, žena koje počivaju ispod ruševina ovog grada. On slavi veliki pomak u temeljima našeg društva, predstavlja promjenu uloge i položaja žena, razbijanje kulture šutnje i prihvaćanja žrtvovanja, tradicionalizma, konzervativizma i trpnje… Spomenik je podsjetnik na eksploziju osnažene ideologije i hrabrosti koju su oslobodile Kurdinje kako bi ostvarile svoja prava; prava koja su izgubile zbog imperijalizma, zbog otrovne ideologije kapitalizma, ali i prava koja su im uskraćena tisućama godina zbog nasilnih i patrijarhalnih praksi skrivenih ispod sjena i slojeva kulture, srama i časti…”.

 {slika}

Uništavanje kurdskih gradova i masakr nad Kurdima i Kurdkinjama koje turska vojska provodi od kolovoza 2015. godine i dalje traje, dok svijet o tome šuti. Do danas su razoreni gradovi Cizre, Diyarbakır’s Sur, Silopi, İdil (Hezex), Dargeçit (Kerboran), Derik i Silvan, a ubijeno je 715 civila, među njima 97 djece i 95 žena. Samo u Cizreu 105 civila je živo spaljeno.

Danas se slični napadi događaju u gradovima Şırnak, Nusaybin i Yuksekova (Gever) i predgrađu Diyarbakıra, u Baglaru. Prema najnovijim izvješćima 20.000 turskih vojnika sudjeluju u pohodu na Gever i namjeravaju sravniti čitavu regiju sve do granica s Iranom i Irakom.

U ovim gradovima, turske vojne snage namjeravaju proglasiti policijski sat, a zatim napasti koristeći najrazornija oružja. Policijski sat u predgrađu Sur u Dyjabakiru traje već 105 dana. Iseljeno je gotovo pola milijuna građana i građanki. S obzirom na nastavak napada, taj broj se svakodnevno povećava.