Najnovije istraživanje institucije Pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini u Vojvodini za 2015. godinu ne donosi optimistične podatke. Naime, lokalni organi ne pridaju pitanju rodne ravnopravnosti prevelik značaj.
O tome svjedoči i činjenica da čak 42 posto jedinica lokalne samouprave nije dostavilo tražene podatke. Od onih koji su dali podatke, uglavnom se rodnom ravnopravnošću bave stalna tijela, komisije i savjeti, a u 52 posto jedinica osim njih postoji i osoba zadužena, uz ostala područja, za ravnopravnost spolova. Samo u četiri lokalne jedinice postoje tijela i/ili osobe koje se isključivo bave ovim pitanjem.
Rodno osjetljiv budžet usvojen je u svega 13 posto gradova i općina koje su dostavile podatke, u 38 posto nije usvojen, a 9 posto se priprema da ga usvoji.
U Vojvodini je, očekivano, među direktorima/icama javnih poduzeća dvostruko više muškaraca nego li žena, a u gradskim vijećima ih je četverostruko više. Stoga, ne iznenađuje da se počinju razmatrati rodne kvote. U više od četvrtine gradova/općina primjenjuju se kvote u slučaju nesrazmjerne zastupljenosti muškaraca i žena na rukovodećim pozicijama, no isto toliko jedinica smatra da za tim ne postoji potreba. Devet posto jedinica smatra da su kvote nužne, no ne primjenjuju ih.
Generalni zaključak je da se poštovanju principa rodne ravnopravnosti pridaje malen značaj, ako ne i nikakav. I tu se ne radi samo o ostvarivanju zakonskih odredbi već i o stvarnoj ravnopravnosti žena i muškaraca.
