Prema podacima godišnjeg izvješća Međuparlamentarne unije i UN Women o zastupljenosti žena u politici, moguće je primijetiti da Hrvatska daleko zaostaje za europskim i globalnim trendovima glede ravnopravnosti i zastupljenosti žena u političkom životu zemlje.
Naime, žene u Saboru čine tek 19 posto zastupnica, što Hrvatsku stavlja daleko iza ostalih zemalja koje smatramo razvijenima u pogledu sudjelovanja žena u javnom životu. Sa svojih 19 posto zastupnica, Hrvatska se trenutno nalazi na 97. mjestu u svijetu – poziciji koju trenutno dijeli sa Saudijskom Arabijom. Ono što nadalje naglašava ozbiljnost ove situacije jest i činjenica da su, kako prenosi Novi list, hrvatskim Zakonom o ravnopravnosti spolova propisane mjere koje valja sprovesti ukoliko dođe do očite neuravnoteženosti u zastupljenosti muškaraca i žena u određenom zanimanju, što prema trećem stavku 12. članka zakona “postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40 posto.”
Hrvatska ne samo da nije niti blizu 40 posto kada govorimo o postotku žena u politici u odnosu na muškarce, već je ionako mali broj zastupnica u Saboru u konstantnom opadanju. Još ne tako davne 2015. godine, postotak saborskih zastupnica činio je 25 posto, da bi samo dvije godine kasnije pao na 19.
Iako je stanje u sadašnjoj Vladi Andreja Plenkovića znatno bolje od onoga u Saboru, sa 28,6 posto prisutnih žena, vidljivo je da je omjer zastupljenosti muškaraca i žena i dalje miljama daleko od ne samo dostizanja globalnog prosjeka, već i nadilaženja neravnoteže na bilo koji način.
Hrvatska se, u kontekstu zastupljenosti žena u Vladi i Saboru, očito kreće unatrag te ne uspijeva poštovati vlastite zakone i odredbe, na što kazuje i činjenica da je najbolji postotak žena u hrvatskoj Vladi ikad, zabilježen 2003. godine za vrijeme Ive Sanadera, iznosio svega 36,4 posto.
